Foto: BN
Danas se navršila 30. godišnjica Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatijeg kao Dejtonski mirovni sporazum. Parafiran je 21. novembra 1995. godine u gradu Dejton u američkoj državi Ohajo i označio je kraj rata u Bosni i Hercegovini. Šta je on donio Bosni i Hercegovini, a šta Republici Srpskoj?
Da li su političari više poštovali duh Dejtona ili im je na prvom mjestu bio lični interes? I koliko su dobre ili opasne ideje o njegovom raspakivanju?
Tri decenije od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Republika Srpska danas ni blizu onoga što se očekivalo davne 1995. godine – kada...
Foto: Tanjug
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je danas prvostepenu presudu kojom su Vladimir i Miljana Kecmanović, roditelji dječaka koji je počinio masovno ubistvo u školi Vladislav Ribnikar, osuđeni na višegodišnje kazne zatvora i naložio prvostepenom sudu da ponovi suđenje.
Ovaj sud je potvrdio oslobađajući dio presude u odnosu na Miljanu Kecmanović, dok je Nemanji Marinkoviću kaznu smanjio za tri mjeseca i pravosnažno ga osudio na godinu dana kućnog zatvora, objavljeno je na sajtu suda.
Sud je Vladimiru Kecmanoviću produžio pritvor u kojem se nalazi od hapšenja 3. maja 2023. godine u pritvoru dok se Miljana Kecmanović brani sa slobode.
Prvostepenom presudom, koja...
Bosna i Hercegovina 21.11.2025. godine obilježava 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Iako je ovaj sporazum zaustavio rat, Ustav BiH (Aneks 4) ostaje nepromijenjen, niti jedno slovo, zarez ili tačka nisu izmijenjeni u tri decenije osim što je 2009 godine inkorporiran Amandman 1 kojim se rješava status Brčko Distrikta. Dokument koji je trebao postati temelj demokratske, funkcionalne i ravnopravne države, i dalje je neadekvatan i diskriminatoran.
-Aneks 4, donesen bez učešća građana i građanki, favorizuje političke elite, zanemaruje prava većine stanovništva i ne prepoznaje potrebe savremenog društva. Ustav BiH ne štiti pojedince i pojedinke, ne garantuje ravnopravnost spolova, ne...
Vlada Republike Srpske donijela je 19. novembra, na svojoj 11. sjednici, odluku kojom se osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću izdaje garancija za privremeni boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Prema podacima objavljenim u Službenom glasniku RS-a, garancija je povezana sa obilježavanjem četrdesetodnevnog pomena njegove preminule sestre Milice Avram.
Milica Avram preminula je 26. oktobra ove godine, dok je period na koji se garancija odnosi planiran za početak decembra. Odluku je potpisao premijer RS-a Savo Minić, a dokument je objavljen 19. novembra te je dan kasnije i stupio na snagu.
Foto: Screenshot Službeni glasnik RS
Mladić, uprkos datoj garanciji, ne može napustiti pritvorsku jedinicu...
Foto: Općina Tomislavgrad
Na sjednici Općinskog vijeća Tomislavgrad, održanoj u četvrtak, usvojena je Odluka o mjerama potpore razvoju poduzetništva s ciljem jačanja konkurentnosti, poticanja zapošljavanja i povećanja broja poslovnih subjekata na području općine.
Vijećnici su razmatrali i Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Proračuna Općine Tomislavgrad za 2025. godinu te Izvješće o izvršenju proračuna za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2025. Proračun je smanjen s planiranih 25.319.511 KM na 24.558.474 KM, odnosno za 3,01 posto. Kao glavni razlog novog rebalansa navedeni su neriješeni prihodi od hidroakumulacije temeljem izmjena zakona iz 2021. godine, priopćila je Općina Tomislavgrad.
Općinsko vijeće primilo je...
Foto: Wikipedia
Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznat kao Dejtonski mirovni sporazum, parafiran je na današnji dan prije 30 godina. Ovaj sporazum, ključni dokument kojim je okončan gotovo četverogodišnji rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995), potpisan je 21. novembra 1995. godine u vojnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, američka savezna država Ohio.
Pregovori, koji su trajali od 1. do 21. novembra 1995. godine, vođeni su pod snažnim međunarodnim pritiskom kako bi se zaustavile ratne operacije. Postignutim sporazumom Bosna i Hercegovina je definirana kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, organizirana u dva entiteta – Federaciju BiH i Republiku...
Foto: Unsplash
Tokom ove godine, do 18. novembra, u Republici Srpskoj je osnovano 905 poslovnih subjekata, dok je u istom periodu odjavljen 371 poslovni subjekat.
Potvrđeno je to iz Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), pišu Nezavisne.
"Do 18. novembara prošle godine osnovano je 912 poslovnih subjekata, dok su odjavljena 232", stoji u podacima APIF-a.
Ovo znači da je na nivou cijele Republike Srpske broj novoregistrovanih poslovnih subjekata za godinu dana povećan za nekoliko, dok je sa druge strane broj odjavljenih znatno porastao, za čak 79.
Kada su u pitanju sve lokalne zajednice, Banjaluka ima najviše poslovnih subjekata, i to ukupno 6.754.
Slijedi...
Ustupljena fotografija
Ja sam Luna, ako me vidiš pozovi 066/283-903, posljednji put sam viđena blizu hrvatskog konzulata. Flajeri sa ovim sadržajem i sa slikom kao snijeg bijele mace jutros su preplavili Banjaluku, a dijele se i na društvenim mrežama.
Bojana, mlada Banjalučanka, koja je udomila Lunu i njenu sestru Alisu, dok su još bili majušni mačići, kaže da one nisu rasne mačka, nisu plemenitog roda, ali su za nju prava dragocjenost.
Ustupljena fotografija
– Da može da priča moja bi Luna rekla: pomozi mi da se vratim kući. Ona je odrasla u stanu, ne zna se ponašati u saobraćaju, bojim se za nju...
Foto: Ringier
I dok se obično u predizbornom periodu očekuje cijeli spektar napada, spinova, „istraživačkih priča“ i podmetanja, ovaj put se dogodilo nešto neobično: jedan od kandidata prošao je kroz kampanju netaknut.
Za razliku od njegovog glavnog protivkandidata Siniše Karana, o kojem su mediji, makar sporadično, izvlačili ranije stavove i izjave, uključujući i njegov zahtjev o zamrzavanju imovine haškim bjeguncima i njihovim porodicama, o Branku Blanuši, kandidatu SDS, tokom cijele kampanje se nije čulo ništa negativno. Naprotiv.
Ne samo da nije bilo afera, već nije bilo ni pokušaja, insajderskih spekulacija, ni „anonimnih izvora“. Politički protivnici, ni glasovi iz tzv. režimskih medija nisu...
Foto: Pexels
Više od 417 miliona djece širom svijeta živi u siromaštvu i lišeno je najmanje dvije osnovne potrebe kao što su ishrana i sanitacija, pokazao je najnoviji izvještaj UNICEF-a.
Izvještaj "Stanje djece u svetu 2025: Iskorjenjivanje siromaštva djece - naš zajednički imperativ", objavljen je povodom Svjetskog dana djeteta i zasnovan je na podacima iz više od 130 zemalja.
Procjena višedimenzionalnog siromaštva uključuje šest kategorija: obrazovanje, zdravstvo, stanovanje, ishrana, sanitacija i voda.
Prema izvještaju, 118 miliona djece doživljava tri ili više oblika uskraćenosti, dok 17 miliona trpi četiri ili više.
Najviše stope siromaštva prisutne su u podsaharskoj Africi i Južnoj Aziji.
Iako je procenat djece...
