 BiH da je u prošloj godini u BiH uvezeno ukupno 72.237 automobila, od kojih su 62.873 polovna, nije odraz želje){kind=link}
Foto: Nabeel Syed/Unsplash
Podatak Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH da je u prošloj godini u BiH uvezeno ukupno 72.237 automobila, od kojih su 62.873 polovna, nije odraz želje građana da posjeduju vozila na izmaku snaga, već ekonomske situacije u kojoj se nastoje prilagoditi “dužini jorgana”.
Koji iznos
Uz sva poskupljenja koja su preturili preko leđa i troškove života nekoliko puta veće od mjesečnih primanja, teško je napraviti ušteđevinu dovoljnu za kupovinu čak i polovnog automobila, dok o novim mogu razmišljati samo rijetki.
Naime, za iole očuvan polovni automobil s cijenom od dvadesetak hiljada maraka potrebno je izdvojiti 15 mjesečnih plaća čiji je iznos 1.304 KM.
“Životni standard građana BiH u posljednjih desetak godina stagnira i opada. Razloga je više, jer vidimo da su se neke stvari na globalnom planu promijenile, pa mala ekonomija trpi i pate mnogo više nego one velike. A kriza smo za desetak godina imali kao nekada u jednom vijeku”, kaže ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.
Svi idu
Zbog posljedica kriza, od pandemije do ratova i inflacije, smanjuje se proizvodnja, imamo nedovoljan rast BDP-a, minimalna su ulaganja u infrastrukturu, primanja građana BiH s onima u zemljama okruženja evidentno su niža, pa se suočavamo i s odlaskom velikog broja mladih, kvalitetnih i obrazovanih ljudi.
Aleksandar Ljuboja, foto: FB
“Taj trend se nastavlja. Tu ne možemo ništa da uradimo, jer vidimo da razvijene zemlje koriste situaciju da nam uzmu i ono malo ljudskog resursa što imamo, a prije toga su nam i ostale izvukli koliko su mogli. Preko bankarskog sistema ili jeftinih sirovina. Zato smo se našli u teškoj situaciji”, ističe Ljuboja.
Okrenimo se domaćoj proizvodnji
Trenutno se suočavamo s padom potražnje za proizvodima koje smo izvozili, čime, sigurno, idemo ka još gorem scenariju. Zato Ljuboja naglašava kako se, definitivno, moramo usaglasiti u vezi s potrebom da se okrenemo domaćoj proizvodnji.
“Da pokušamo da propagiramo potrošnju svojih proizvoda, čiji kvalitet mora biti u saglasnosti s potrebama, a cjenovno sa standardom”, kaže Ljuboja.