Proizvođači mlijeka u Bosni i Hercegovini su u novu godinu su ušli sa zahtjevom za povećanje otkupne cijene mlijeka, koja nije mijenjana više od dvije decenije.
Svakodnevno poskupljenje stočne hrane, vještačkih gnojiva i goriva dodatno je otežalo proizvodnju.
Tragično je, kažu, da je skuplji litar vode od litre mlijeka sa premijom koju isplaćuje država, zbog čega bi mnogi, nakon ukidanja tova junadi, mogli ugasiti i farme s muznim grlima.
– Dosta ljudi napustilo je proizvodnju tova junadi, prešli su na mlijeko jer im je lakše da rade, nego da se bave time da moraju moliti, kazao je za Federalnu televiziju Amir Bulut, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa SBK.
Grupacija proizvođača mlijeka pri Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla juče je od kantonalne i federalne vlasti tražila povećanje poticaja za mljekarstvo, te efikasnije upravljanje resursima.
– Ako rastu cijene mlijeka u marketima, onda moraju rasti i otkupne cijene, smatraju mljekari iz ovog kantona.
– U našem kantonu je proizvodnja mlijeka osnovna strateška grana proizvodnje, jer upošljava najveći broj ljudi. Ali kad gledamo poticajnu politiku, TK nije taj koji povlači najviše poticaja sa federalnog nivoa. Treba povesti računa o ovome, jer mi u posljednje tri godine bilježimo pad proizvodnje, dok Bihać bilježi porast. Tu formulu moramo i mi primijeniti u našem kantonu, ali moramo se svi uključiti. Neophodno je ići u pravcu koji daje razvoj, a ne pokrivati poticajima neodržive proizvodnje. Moramo krenuti sa stručnim savjetodavnim službama i obići sve farme, vidjeti s kojom tehnologijom rade i kako investirati u te farme a da proizvodnja raste, kazao je Suad Selimović, sekretar grupacije.
Mljekarstvo u Bosni i Hercegovini je među sektorima s najvećom vrijednošću primarne proizvodnje od 300 miliona KM godišnje i sektor koji obuhvata oko 15.000 proizvođača, čime značajno doprinosi ruralnom razvoju.
Analiza stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH za period 2017-2020. godine, koju je uradilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, pokazala je da je primarna proizvodnja svježeg sirovog mlijeka bilježila kontinuirano smanjenje i to sa 682 milion litara, koliko je iznosila 2017, na 631 milion litara u 2020.
U BiH posluje više od 30 mljekara, a 11 mljekara ima ispunjene uslove za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda na evropsko tržište.
Ukupna spoljnotrgovinska razmjena mlijeka i mliječnih proizvoda u 2020. godini iznosila je 253 miliona KM, od čega je udio uvoza u ukupnom prometu iznosio 63 odsto, a udio izvoza oko 37 odsto.
Iz BiH izvoze jeftini mliječni proizvodi, i to najviše UHT mlijeko, koje ima malu dodatnu vrijednost, a samim tim i nisku cijenu, a jajviše uvozi sir i to iz evropskih zemalja.