Ilustracija/Foto: Pixabay
Eksperimentalna studija je pokazala da je poticanje tačnosti prepolovilo domet lažnih objava.
Dodavanje opcija “povjerenje” i “nepovjerenje” na društvenim mrežama, uz standardnu “sviđa mi se”, moglo bi pomoći u smanjenju širenja dezinformacija, pokazala je nova eksperimentalna studija koju su vodili istraživači Univerziteta College London (UCL), javlja naučni portal Phys.org.
Prema nalazima studije, poticanje tačnosti prepolovilo je domet lažnih objava.
Glavna autorica studije, profesorica Tali Sharot, kazala je da je tokom proteklih nekoliko godina širenje dezinformacija ili lažnih vijesti naglo skočilo, doprinoseći polarizaciji političke sfere i utičući na povjerenje ljudi u bilo šta – od sigurnosti vakcina, preko klimatskih promjena, do tolerancije različitosti.
“Postojeći načini za borbu protiv toga, kao što je označavanje netačnih objava, imali su ograničen uticaj”, kazala je.
“Jedan od razloga zašto se dezinformacije tako lako šire je to što su korisnici nagrađeni ‘lajkovima’ i dijeljenjima (share) za popularne objave, ali bez poticaja da dijele samo ono što je istina”, dodala je.
Iz tog razloga su, dodaje Sharot, osmislili jednostavan način da potaknu povjerenje što je dovelo do velikog smanjenja količine dezinformacija koje se dijele.
Za potrebe studije testirali su potencijalno rješenje tako što su koristili simuliranu platformu društvenih mreža koju je koristio 951 učesnik studije u šest eksperimenata. Platforme su uključivale korisnike koji su dijelili vijesti od kojih je polovina bila netačna, a drugi korisnici su mogli reagovati ne samo sa “sviđa mi se” ili “ne sviđa mi se”, već su u nekim verzijama eksperimenta korisnici mogli reagovati i sa “povjerenjem” ili “nepovjerenjem”.
Istraživači su otkrili da je struktura poticaja bila popularna, jer su ljudi više koristili opcije povjerenja/nepovjerenja nego sviđanje/ne sviđanje, a ta opcija bila je i efikasna, jer su, kako piše Phys, korisnici počeli objavljivati više istinitih nego lažnih informacija kako bi dobili reakcije “povjerenja”.
Daljnja analiza korištenjem kompjuterskog modeliranja otkrila je da su nakon uvođenja reakcija povjerenja/nepovjerenja učesnici također obraćali više pažnje na to koliko je neka vijest izgledala pouzdana kada su odlučivali da li da je ponovo objave.
Osim toga, istraživači su otkrili da su nakon korištenja platforme, oni koji su koristili verzije s opcijama povjerenja/nepovjerenja, imali preciznija uvjerenja.
Koautorica studije dr. sc. Laura Globig istakla je da se opcije koje ukazuju na pouzdanost informacija mogu lako ugraditi u postojeće platforme društvenih mreža, a da njihovi nalazi sugerišu da bi mogli pomoći u smanjenju širenja dezinformacija bez smanjenja angažmana korisnika.
“Iako je teško predvidjeti kako će se ovo odigrati u stvarnom svijetu sa širim spektrom uticaja, s obzirom na ozbiljne rizike dezinformacija na internetu, ovo bi mogao biti vrijedan dodatak tekućim naporima u borbi protiv dezinformacija”, navela je.