Samo pet dana juna i pet javnih nabavki bilo je potrebno Prointeru da sklopi ugovore teške čak 2.048.905 KM sa PDV-om!
Piše: Žana Gauk
U kasi “Prointera” nikada nema krize. Nema, jer svakodnevno ova, u Republici Srpskoj omiljena IT firma, zavlači ruku u republički džep. Preko tendera! Samo pet dana juna i pet javnih nabavki bilo joj je potrebno da sklopi ugovore teške čak 2.048.905 KM sa PDV-om!
“Prointer” je najbolje prošao 6. juna u Olimpijskom centru Jahorina sa ugovorom od 1.520.447 KM. Zadak mu je da dostavi opremu za ski datu, a novac od goleme zarade podijeliće sa firmom “Editrade” iz Slovenije. Kao i na većini dosadašnjih raspisanih javnih nabavki, i ovoga puta poznati nosilac posla iz Banjaluke bio je jedini ponuđač.
Dan ranije povjerenje vrijedno 175.301 KM javnog novca, za kupovinu računara, servera i storidža, mu je poklonila i “Elektro-Bijeljina”, dok je drugog dana ovog mjeseca za obnovu licenci za firewall uređaja od Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja RS dobio ugovor vrijedan oko 15.000 KM.
Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove naumila je da digitalizuje katastarske planove za potrebe kapitalnih investicija. Iako su pristigle dvije ponude, “Prointer” i beogradski “Mapsoft” dobijaju posao vrijedan 288.931 KM.
Odavno je poznato i da Jasminka Krivokuća, direktor “Pošta Srpske”, i te kako vjeruje najzaposlenijim IT stručnjacima pa je 14. juna, za popravku i održavanje telekomunikacione infrastrukture, odlučila da im plati oko 50.000 KM.
Stotine hiljada maraka građana Republike Srpske i u maju su završile u ugovorima institucija i javnih preduzeća i “Prointera”. Sedam tendera – 937.986 KM.
Redali su se Poreska uprava RS – 86.580 KM, “Elektro-Bijeljina” – 32.057, Zavod za zapošljavanje RS – 67.601, “Pošte Srpske” – 49.280, “Elektroprivreda RS” – 117.000 KM. Ugovor težak 585.468 KM sa Fondom zdravstvenog osiguranja RSposebno je zanimljiv…
SKUPA IT ŽURKA U FZO RS
Naime, kako je Žurnal već pisao, u milione maraka dugova posrnuli FZO RS ima poslovni informacioni sistem koji može da održava isključivo „Prointer“. Izuzetno važan sistem, od kojeg zavisi svakodnevno funkcionisanje devastiranog zdravstvenog sistema Republike Srpske, nijednog trenutka ne smije da stane, a „prointerovci“ to znaju da naplate.
U odluci o dodjeli ugovora od 10. maja, baš kao i prethodne godine, stoji da mjesečno uzimaju 48.000 KM, odnosno 56.160 KM sa uračunatim porezom na dodatu vrijednost. Tako godišnje ovaj dil između direktora Fonda Dejana Kusturića i vladajućoj strukturi omiljenog „Prointera“ košta 673.920 KM.
Međutim, iako “Prointer” dostavi preciznan cjenovnik sata rada, FZO na kraju uvijek zvanično objavi da je ugovor vrijedan 585.468 KM. U koji džep će direktor Dejan Kusturić zavući ruku pa namiriti još 88.500 KM, koliko po dodjeli ugovora sljeduje “Prointeru” – nikada nije objasnio građanima!
ZA POLA GODINE VIŠE OD 10 MILIONA KM
I dok vlastodršci i direktori javnih bahato troše javni novac i sklapaju preskupe IT ugovore, “Prointer” može da se pohvali milionima. Za samo pola godine uknjižio je šezdesetak tendera vrijednih 10.230.605 KM sa uračunatim porezom na dodatu vrijednost!
Tu su i milionski vrijedni višegodišnji okvirni sporazumi, njih šest vrijednih ukupno 2.301.126 KM!
Firma, iza koje, po nezvaničnim informacijama koje godinama prenose ovdašnji mediji, stoji Igor Dodik, sin predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorad Dodik, prihod je u 2018. povećao za čak 5,3 miliona KM. Novac se ne zadržava, već se prosljeđuje na nove poslove pa je dobit, prema novom finansijskom izvještaju tek 2.737.516 KM. U odnosu na godinu ranije manja za 358.248 KM.
Sa obimom IT tender poslova povećavao se i broj radnika – sa 30 u 2017. na 53 u 2018. godini. Od 2015. godine, kada je osnovana i postala nezaobilazan IT snabdjevač ovdašnjih institucija, javnih preduzeća i ustanova, firma je zvanično zaradila ukupno 6,5 miliona KM.
„Prointer“ je jednom Žurnalu odgovario, a nekoliko dana kasnije poslao i demanti istog sadržaja:
„Ne osporavajući pravo da javnost bude što bolje upoznata kako se troši javni novac, ovako tendeciozno napisani tekstovi, bez prava na odgovor, jasno pokazuju da nije cilj da se zaštite javni interesi, već da se pojedini krugovi obračunaju sa pojedinim kompanijama koje iz nekog razloga predstavljaju trn u oku njihovim finansijerima.“
Nakon tolike neozbiljnosti, upite više nismo slali. Ali, smo tendere uredno tefterili i sabirali!