Banjaluka nema adekvatno stočno groblje niti službu koja bi se bavila transportom i ukopom uginule ili zbog bolesti eutanazirane krupne stoke.
Leševi tih životinja se trenutno ukopavaju na improvizovanoj lokaciji na oko 3.000 kvadrata u sklopu Razvojno-edukativnog centra “Manjača”. U Centru za selo se nadaju da će dobiti podršku Grada da u toku godine ovu lokaciju koliko-toliko urede kako bi se umanjila mogućnost zagađenja okoline ili širenja zaraze.
– Taj prostor po svojim karakteristikama ne zadovoljava osnovne sanitarno-tehničke uslove. Mislim da se sahrana posmrtnih ostataka životinja u ovom trenutku ne radi na sanitaran i kvalitetan način – kazao je direktor Centra Draško Ilić.
Objasnio je da su kroz ovogodišnji program rada Centra planirali da urede taj prostor, naprave ogradu, ulaznu rampu te postave kontejner koji bi se koristio za rad veterinara ili radnika iz higijeničarske službe.
– Posmrtni ostaci se pohranjuju na mjestu gde nema ograde niti bilo kakve kontrole. To što se leševi životinja zatrpavaju humusom ne znači da su oni adekvatno i zbrinuti. Divlje životinje mogu lako doći do tih leševa i raznijeti ih po okolini što bi moglo dovesti do širenja bolesti. Zato smatram da je najbitnije da taj prostor ogradimo i da ga stavimo pod nadzor. To planiramo definitivno da uradimo u ovoj godini i siguran sam da će Grad naći načina da obezbijedi novac koji nam treba za taj posao – rekao je Ilić i dodao da će za te namjene vjerovatno biti potrebno oko 100.000 KM.
Privremeno rješenje
Priznaje da ograđivanje prostora ne rješava trajno problem odlaganja životinjskog otpada.
– To bi bilo privremeno rješenje dok se u Banjaluci ne uvede integralno upravljanje otpadom koje podrazumijeva neke druge standarde koje bi trebalo primjeniti – naveo je Ilić.
Načelnik Odjeljenja za inspekcijske poslove Janko Kecman je rekao da u ovoj oblasti ima dosta neriješenih pitanja.
– U Banjaluci nijednim pravilnikom ili odlukom nije definisano koja služba je nadležna za transport i zbrinjavanje leševa krupne stoke. Imamo samo higijeničarsku službu, koja je zadužena za skupljanje pasa lutalica – istakao je Kecman.
Objasnio je da se trenutno tim pitanjem bavi ovo Odjeljenje, te da se snalaze kako znaju i umiju.
– Neki dan smo imali eutanaziju jedne krave zbog bruceloze. Pošto nemamo svoju službu sav taj proces od odvoza do zakopavanja jedne životinje smo mi organizovali što je koštalo više od 1.000 KM. Kada bismo imali službu koja bi se time bavila daleko bi to lakše rješavali, a bilo bi i isplativije. Bilo bi bolje da smo dio tog novca dali kao pomoć ljudima koji su izgubili kravu da kupe novu nego što je to moralo otići za tu svrhu – kazao je Kecman.
Ukradena žica
Kada je u pitanju lokacija na Manjači, Kecman je objasnio da su i ranije na tom mjestu zakopavane uginule životinje.
– Mi smo samo nastavili taj kontinuitet, i to nakon 2008. godine kada je bilo dosta slučajeva bruceloze u cijelom zapadnom djelu RS. Tada je eutanazirano pet do šest hiljada ovaca i pod hitno je bilo potrebno naći lokaciju koja će se ograditi i koja neće dozvoliti pristup divljim životinjama. Određeno je to mjesto na Manjači, koje je i ograđeno. Međutim, pošto tu nije bilo nikoga ko bi o tome vodio računa ljudi su u međuvremenu isjekli stubove i žicu i odnijeli ogradu tako da je ostala prazna površina koja ima ukopna mjesta za stočni otpad. Pošto mi imamo potrebu za stočnim grobljem, u razgovoru sa Centrom za selom i Civilnom zaštitom dogovorili smo da to ponovo ogradimo i da osiguramo lokaciju, koja će služiti za te namjene dok ne odredimo trajno rješenje – naveo je Kecman.
Kazao je da, pored zagrađivanja, Grad mora odrediti i službu koja će dovoziti leševe uginulih životinja na ovu lokaciju i ukopovati.
– Jedna od mogućnosti je da se angažuju dodatni ljudi koji bi se time bavili u sklopu higijeničarske službe, a druga da Grad za te potrebe angažuje privatno preduzeće – rekao je Kecman i dodao da još nije odlučeno koja opcija će biti primjenjena u Banjaluci.
I druge zajednice se trebaju uključiti
Janko Kecman smatra da bi se šira zajednica trebala uključiti u riješavanje ovog pitanja.
– Daleko efikasnije riješenje bi bilo kada bi se Banjaluka udružila, naprimjer, s gradom Prijedorom i okolnim opštinama i kada bi zajedno napravili jedno stočno groblje koje bi svi koristili. To bi bilo najefektnije, najjednostavnije i najisplativije rješenje – naveo je Kecman.
(Srpskainfo)