Španski parlament uskoro bi trebao raspravljati o novom Zakonu o historijskom sjećanju, koji predviđa ukidanje svih institucija, ulica i organizacija koje nose imena poznatih ličnosti iz fašističkog perioda Španije kada je na njezinu čelu bio general Francisco Franco, javlja BIRN (Balkanska regionalna istraživačka mreža).
Premijer Sanchez također je najavio da će uskoro biti izmještena Francova grobnica, koja se nalazi u velikom mauzoleju Doline palih u blizini Madrida.
Dolinu palih je Francova vlada izgradila 1959. godine. U kompleksu se nalaze posmrtni ostaci 34.000 poginulih vojnika, pripadnika fašističkih falangi, kao i republikanskih vojnika, koji su se borili protiv fašista tokom Španskog građanskog rata.
Donošenje zakona tiče se i Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Naime, njime je predviđeno izmještanje grobnica fašista iz cijelog svijeta. Tu spadaju i vođa kvislinške NDH Ante Pavelić te zapovjednik koncentracijskog logora Jasenovac Vjekoslav Maks Luburić.
Pavelić je pokopan 1959. godine na madridskom groblju San Isidro, dok su Luburićevi posmrtni ostaci pokopani na groblju Carcaixent u Valenciji. Obojica su rođeni na području današnje Bosne i Hercegovine, a po novom Zakonu, ukoliko bude usvojen, njihovi bi posmrtni ostaci bili izmješteni na manje vidljiva mjesta ili čak u njihovu domovinu. Neki lokalni mediji izvještavaju da su pojedini političari najavili da će se obratiti hrvatskoj ambasadi u Madridu ne bi li vidjeli je li moguće ostatke izmjestiti u Hrvatsku.
Na taj način Španija želi onemogućiti odavanje počasti zločincima od strane mnogobrojnih hodočasnika, poštovalaca ekstremne desničarske ideologije.
BIRN piše da je tokom 90-ih godina tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman imao ideju prebaciti posmrtne ostatke Pavelića u Hrvatsku, zajedno s posmrtnim ostacima bivšeg jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita, koji je sahranjen u Beogradu, ali je rođen u Kumrovcu u sjevernoj Hrvatskoj.
Nakon Francove smrti, Španija je usvojila amnestiju, poznatu kao “pakt šutnje”, kako bi se spriječilo ponovno otvaranje rana iz građanskog rata. Pristalice amnestije objašnjavali su da je taj čin olakšao mirni prijelaz Španije u demokratiju.
Međutim, porodice pripadnika republikanske strane koja je poražena u ratu, smatraju da je amnestija nepravedno stigmatizirala njihove porodice te na učinkovit način odala počast fašističkom naslijeđu.
(Jutarnji)