Foto: slon.pics/Freepik
Čelnici NATO-a sastat će se u Vilniusu 11. i 12. jula kako bi raspravljali o širokom spektru tema, od podjela oko kandidature Ukrajine za članstvo i pristupanja Švedske do povećanja zaliha streljiva i pregleda prvih odbrambenih planova u zadnjih nekoliko desetljeća.
Bit će to četvrti samit NATO-a od početka ruske invazije na Ukrajinu, dok je prvi održan virtualno 25. februara 2022., samo jedan dan nakon napada.
Sigurnosne mjere u Vilniusu bit će na visokom nivou, a tri njemačke jedinice protuzračne odbrane Patriot raspoređene su da zaštite mjesto održavanja, što je prvi put na samitu NATO-a. Dodatni borbeni avioni patrolirati će nebom Litvanije, koja je smještena između ruske eksklave Kalinjingrada i Bjelorusije i dugo se smatrala ranjivom tačkom na istočnom krilu NATO-a, navodi Reuters.
ČLANSTVO UKRAJINE
Jedna od tema koja će najvjerovatnije dominirati samitom je način na koji će NATO definisati svoj budući odnos s Ukrajinom, usred ponovljenih poziva predsjednika Volodimira Zelenskog da Kijev primi poziv u savez na ovom samitu u Vilniusu.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg jasno je dao do znanja da Kijev neće postati član dok traje rat i da se neće uputiti službeni poziv na samitu u Viliniusu.
Ipak, saveznici su podijeljeni oko pitanja koliko brzo bi Ukrajini trebalo dopustiti pridruživanje nakon završetka borbe.
Dok istočnoevropske zemlje kažu da bi Kijevu na samitu trebalo ponuditi plan puta, Sjedinjene Države i Njemačka su oprezne prema bilo kakvom potezu koji bi savez mogao dovesti bliže ratu s Rusijom.
Uoči samita u Vilniusu, više je zemalja podržalo britanski prijedlog da se Kijevu dopusti da preskoči takozvani program Akcionog plana za članstvo (MAP) koji postavlja političke, ekonomske i vojne ciljeve koje kandidati moraju ispuniti i koje su druge istočnoevropske nacije morale proći prije ulaska u NATO.
S takvim potezom, savez bi mogao odgovoriti na zahtjeve da ide dalje od deklaracije sa samita u Bukureštu 2008., u kojoj je rečeno da će Ukrajina na kraju postati članica, a da Kijevu nije ponuđena stvarna pozivnica ili raspored.
NATO će također vjerovatno pronaći snažniju formulaciju od one iz 2008. kako bi naglasio perspektivu Kijeva za pridruživanje savezu.
Čelnici bi se mogli složiti da je članstvo Ukrajine “zasluženo mjesto Ukrajine u NATO-u”, ponavljajući Stoltenbergove riječi tokom posjete Kijevu u aprilu, ili naglasiti da bi “transatlantska sigurnost bila nepotpuna bez Ukrajine”.
SIGURNOSNE GARANCIJE ZA UKRAJINU
Očekuje se da će čelnici razgovarati o tome koje bi sigurnosne garancije Kijev trebao dobiti nakon rata, iako će ta obećanja biti bilateralna i neće ih izdati sam savez.
Oni će vjerovatno uključivati obećanje kontinuirane vojne i finansijske pomoći Kijevu kako bi se Rusija odvratila od ponovnog napada nakon što rat završi.
Stoltenberg je naglasio da će NATO – prema članku 5. Washingtonskog ugovora – pružiti pune sigurnosne garancije samo punopravnim članicama saveza.
JAČANJE ISTOČNOG KRILA NATO-a
Čelnici će razmotriti prve odbrambene planove koje je savez izradio od Hladnog rata, u kojima će se detaljno opisati kako će NATO odgovoriti na ruski napad.
Oživljavanje tzv. regionalnih planova znači temeljni pomak. Uz planove, savez također daje nacijama smjernice o tome kako unaprijediti svoje snage i logistiku.
NATO desetljećima nije vidio potrebu za odbrambenim planovima velikih razmjera, ali s najkrvavijim evropskim ratom od 1945. koji je bjesnio neposredno iza NATO granica u Ukrajini, sada upozorava da se mora planirati puno prije nego što bi sukob mogao započeti s protivnikom kao što je Moskva.
Turska je blokirala odobrenje planova o geografskim lokacijama kao što je Kipar. Ovo pitanje će biti prepušteno čelnicima da riješe osim ako saveznici ne postignu dogovor prije samita.
NATO će također povećati ciljeve za skladištenje municije jer Kijevu su potrebne granate mnogo brže nego što ih zapadne zemlje mogu proizvesti.
U isto vrijeme, saveznici će pokazati kako žele provesti NATO-ov cilj, dogovoren na prošlogodišnjem samitu u Madridu, a to je stavljanja više od 300.000 vojnika u stanje visoke pripravnosti, u odnosu na 40.000 u prošlosti, kako bi se suprotstavili Rusiji.
ŠVEDSKA
Švedska se nadala da će postati 32. članica saveza u Vilniusu, ali Turska nastavlja blokirati njezino pristupanje, optužujući Stockholm da pruža utočište pripadnicima militantnih skupina na svom teritoriju i rekavši da se mora obračunati s njima prije nego što joj se dopusti pridruživanje NATO-u.
Saveznici se nadaju da će turski predsjednik Tayyip Erdogan odustati od svog protivljenja na samitu, ali nema garancije hoće li se to dogoditi.
POBOLJŠAVANJE NATO CILJA VOJNE POTROŠNJE OD DVA POSTO
NATO saveznici postigli su dogovor o podizanju cilja saveza za vojnu potrošnju na najmanje 2 posto nacionalnog BDP-a, prema dvojici diplomata.
Trideset i jedan saveznik je pristalo na “trajnu obavezu ulaganja najmanje dva posto” svog BDP-a u svoje vojske u budućnosti, rekla su dvojica diplomata.
Stoltenberg je namjeravao učiniti ovaj NATO-ov cilj vojne potrošnje od dva posto nacionalnog BDP-a minimalnim zahtjevom, a ne ciljem kojem treba težiti.
Međutim, samo 11 od 31 članice saveza će u toku 2023. ispuniti ovaj cilj, prema procjenama NATO-a. Cilj je postavljen 2014., kada su se čelnici NATO-a složili povećati potrošnju na dva posto svog BDP-a za odbranu u roku od jednog desetljeća.
Oni koji će uspjeti ispuniti ovaj cilj su SAD, Britanija, Poljska, Grčka, Estonija, Litvanija, Finska, Rumunija, Mađarska, Latvija i Slovačka.
Kanada, Slovenija, Turska, Španija, Belgija i Luksemburg nisu baš blizu ispunjenja ovog cilja jer su njihovi izdaci za odbranu bili ispod 1,4 posto BDP-a.
federalna.ba/Fena