Mamac za turiste u Banjaluci ove godine bi trebali biti dajak pristaništa čija gradnja je predviđena na tri lokacije na rijeci Vrbas.
Jedno bi trebalo da bude na plaži Abacija, drugo ispod dvorane Obilićevo, a treće kod Rebrovačkog mosta. Radi se o novom turističkom sadržaju koji bi ove godine trebao biti realizovan.
Vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za kulturu, turizam i socijalnu politiku Neven Stanić je rekao da su se izborili da ovaj projekat bude uključen u ovogodišnji plan kapitalnih investicija.
– Obezbijeđena su sredstva i očekujemo da će i realizacija uskoro početi – kazao je Stanić, dodavši da je u budžetu grada za ove namjene predviđeno oko 150.000 KM.
Naglasio je da će pristaništa biti mjesta okupljanja i polazne tačke za vožnju dajak čamcem.
– On je prepoznatljivi simbol Banjaluke i trebamo raditi na tome da ga promovišemo što više. To je jedan od načina kako ćemo to postići. Želimo privući turiste i zainteresovati ih da dođu i dožive dajak iskustvo – dodao je Stanić.
Tradicija
Napomenuo je da se ovaj sadržaj priprema i za građane Banjaluke.
– Kroz naša istraživanja i analizu smo uspjeli da sagledamo da dosta Banjalučana nije uopšte iskusilo vožnju dajakom. To je jedan od načina da i njih animiramo da dođu i da isto kao i posjetioci u gradu na Vrbasu dožive vožnju dajakom – rekao je Stanić.
Dajak je naziv obrađenog komada drveta kojim se gura čamac. Upravo po tom komadu drveta je čamac i dobio naziv. Sam dajak je dugačak četiri metra i poželjno je da je što lakši. Valjkastog je oblika i treba da je dovoljno gladak da ne stvara povrede na rukama vozača, a u isto vrijeme dovoljno hrapav da ne klizi iz ruku.
Dajak čamac je još od svog postanka imao specifičan izgled i oblik trupa prilagođen brzom Vrbasu. Ovaj čamac je ranije korišten u trgovačke svrhe, za prevoz robe sa obale na obalu, i uzvodno ili nizvodno.
Pretpostavlja se da je specifičan način vožnje čamca na Vrbasu proistekao zbog konfiguracije korita rijeke, koja je u Banjaluci brza i najvećim dijelom plitka, s kamenim i stjenovitim dnom. To je uticalo i na konstrukciju čamca, dugog, uskog i plitkog gaza, kako bi u praksi savladali brzake Vrbasa.
Tokom vijekova ovo neobično plovilo je postalo simbol grada, ostavivši traga u kulturi Banjalučana.
Čamac
Dužine ovog čamca su varirale i kretale su se od šest do devet metara, a širine od 70 centimetara do metra, u zavisnosti od namjene i majstora koji ga je pravio.
Težina je varirala od 120 do 180 kilograma.
(Srpskainfo)