Foto: EPA
Gasna kriza u Evropi u posljednjih nekoliko mjeseci dominira u medijima, ali to nije pokolebalo Njemačku u namjeri da do kraja ove godine stavi katanac na polovinu svojih nuklearnih kapaciteta i ubrza plan za gašenje elektrana na ugalj do 2030.
Njemačka bi, prema planu, trebala prije kraja 2021. zatvoriti tri nuklearne elektrane – Grohnde, Gundremmingen C i Brokdorf. U zemlji će ostati aktivna tri reaktora, koji će biti „penzionisani“ do kraja sljedeće godine.
Za energetsku sigurnost Njemačke, to bi mogla biti katastrofa, ocjenjuje specijalizovani energetski portal Oil Price, prenosi Tanjug.
Opredjeljenost Njemačke da “ozeleni” nacionalnu energetsku mrežu je plemenita, ali je ovo izgleda najgori mogući trenutak za to, jer će isključenje tri nuklearne elektrane sa mreže biti dodatni teret za nacionalnu elektriprivredu da odgovori potrebama privrede i rastu potražnje za strujom u 2022. godini, naročito u zimskim mjesecima, navodi se u analizi.
Veliki skok cijena struje
Pored toga, usljed nedostatka plina, cijene tog energenta za isporuku u januaru su ove sedmice oborile rekord svih vremena od preko 2.000 dolara za hiljadu kubnih metara, što je, logično, dovelo do oštrog skoka cijene struje za krajnje potrošače, dodaje se u tekstu.
Ipak, rastuće cijene električne energije i prirodnog plina nisu odvratile Njemačku od njenih zelenih ambicija, a to bi moglo imati veće posljedice nego što mnogi misle, smatra autorica teksta Julianne Geiger.
Značaj uglja i nuklearne energije, od koje Njemačka sada “diže ruke”, porastao je ove godine, stekavši veći udio u ukupnom energetskog miksu zemlje nego 2020., a jedan od glavnih razloga je manja brzina vjetra i rast potražnje, saopštilo je Udruženje njemačke industrije za energiju i vode, BDEW.
Ugalj i nuklearna energija činili su 40 posto ukupnog energetskog miksa u 2021. godini, dok je udio obnovljivih izvora energije pao na 41 procenat.
Njemačke vlasti su 2011. godine naložile momentalno zatvaranje osam od 17 reaktora nakon katastrofe u Fukushimi i višegodišnjih antinuklearnih protesta.
Vlada u Berlinu je tada obećala da će ukinuti nuklearne elektrane do 2022. godine.
Što se tiče uglja, vlasti njemačkih saveznih država su se dogovorile da postepeno izbace ugalj iz upotrebe do 2030. godine, što je ranije u odnosu na prethodni plan kada je rok bio do 2038.
Izbacivanje prirodnog plina iz upotrebe
Sama ova dva poteza dovode Njemačku, koja nema dovoljno energije, u nesiguran položaj. Ali, to nije sve.
Ova zemlja također namjerava izbaciti prirodni plin iz upotrebe, pri čemu je u planu da se do 2040. godine prekine proizvodnja električne energije iz plina. Trenutno se polovina svih njemačkih domaćinstava grije na prirodni plin.
Do 2026. godine, u Njemačkoj će stupiti na snagu zabrana ugradnje u nove stambene objekte grijne instalacije na bilo koju vrstu naftnih derivata u korist toplotnih pumpi koje će se snabdijevati strujom sa mreže.
To će biti ista mreža koja se trenutno bori da snabdije strujom građane, i ista mreža koja se trenutno oslanja sa 40 posto na nuklearnu energiju i energiju na ugalj kojih će se odreći.
Nuklearna energija je služila kao prilično pouzdana dopuna za obnovljive izvore energije, zavisne od ćudljivosti vjetra i sunca, i čija je isprekidanost u snabdijevanju ove godine izašla na vidjelo više nego ikada, zaključuje se u analizi portala.
