Iransko jezero Urmia skoro u potpunosti presušilo (Foto: Shutterstock)
Na Bliskom istoku je sve manje vode, a zbog toga pojedina područja već postaju neuslovna za život.
Iransko slano jezero Urmia je do prije 20 godina bilo najveće u ovom dijelu svijeta. Od njega je ekonomske koristi imalo lokalno stanovništvo, i to prije svega ono koje se bavilo turizmom. Sada je skoro u potpunosti presušilo.
“Ljudi bi se ovdje kupali i koristili bi blato u terapeutske svrhe. Boravili bi ovdje po nekoliko dana”, prisjetio se novinar Ahad Ahmed pokazujući fotografije iz 1995. na kojima se vidi kako posjetitelji uživaju u jezeru.
Propast jezera Urmia desila se veoma brzo. Njegova površina se prepolovila sa 5.400 kvadratnih kilometara, kolika je bila 1990., na 2.500 kvadratnih kilometara, kolika je danas, podaci su Odjela za zaštitu okoliša zapadnog Azerbejdžana, jedne od iranskih provincija na čijem području se jezero nalazi. Mnogi strahuju da će jezero u potpunosti nestati.
Slični problemi postoje u ostatku Bliskog istoka gdje je vode sve manje. Pogođen je dugotrajnim sušama i visokim temperaturama zraka, što ugrožava sam život ljudi. Klimatske promjene i loše upravljanje vodom dodatno pogoršavaju stanje, a projekcije o budućnosti vode su mračne.
Direktor Instituta za svjetske resurse (WRI) Charles Iceland je napomenuo da pojedine bliskoistočne države, među kojima su Iran, Irak i Jordan, koriste velike količine podzemnih voda za samodostatnu proizvodnju hrane. Sve se to događa u trenutku kada su količine kiše vrlo male.
“Koriste veće količine vode od one koja nastane kišom. Dok su količine podzemnih voda sve manje zbog brze eksploatacije, kiše je sve manje”, rekao je.
Iranski sukobi zbog nestašice vode
U Iranu se 90 posto vode koristi za poljoprivredne aktivnosti. Kombinacija spomenutih okolnosti ima za posljedicu presušivanje rijeka, jezera i močvara, a krajnja posljedica jeste da pojedini dijelovi postanu u potpunosti neuslovni za život. Tenzije zbog načina upravljanja vodom bi mogle uzrokovati eskalaciju nasilja.
Upravo je jezero Urmia pokazatelj šta se desi kada se voda prekomjereno eksploatiše. Pitanje vode je u Iranu već postalo pitanje života i smrti. Prošli mjesec ubijena su najmanje tri demonstranta u sukobima sa sigurnosnim snagama, a što se desilo tokom protesta izazvanih nestašicom vode. Prema podacima državnog meteorološkog servisa, zemlja je pogođena najgorim sušama u posljednjih 50 godina.
Kako je navedeno u izvještaju Međuvladinog panela za klimatske promjene Ujedinjenih nacija (IPCC UN), prognozira se da će i zime na Bliskom istoku još više biti sušne, a to će naravno značiti još manje vode.
Direktor saudijskog Centra izvrsnosti za istraživanje klimatskih promjena pri Univerzitetu kralj Abdulaziz Mansour Almazroui je ukazao da će problem biti i u tome što će kiša koja padne brzo isparavati zbog visokih temperatura. Podsjetio je da su izgledne i ekstremne padavine sa katastrofalnim posljedicama, a što se ove godine desilo u Kini, Njemačkoj i Belgiji.
Studija Ministarstva energetike Irana je pokazalo da je nestajanje jezera do 30 posto posljedica klimatskih promjena.
Jordanci već jednom sedmično imaju vodu
Jordan je država koja ima jednu od najvećih nestašica vode već decenijama. Istraživanje objavljeno u zborniku Nacionalne akademije nauka je pokazalo da će Jordanci do kraja ovog stoljeća morati prepoloviti potrošnju vode. To će podrazumijevati da će većina njih, a svi oni imaju niske prihode, dnevno imati 40 litara vode za sve potrebe – konzumaciju vode, kupanje, pranje odjeće i posuđa i za druge potrebe. Primjera radi, prosječni Amerikanac trenutno dnevno iskoristi 10 puta više vode od navedene količine.
Profesor na Programu za atmosferske nauke jerusalemskog Hebrejskog Univerziteta Daniel Rosenfeld je napomenuo da se za veliki broj građana Jordana podrazumijeva da voda ne mora biti dostupna svaki dan.
“Jordan već sada ima kritično male zalihe vode. Ona do domaćinstava dolazi jednom ili dva puta sedmično. To je slučaj i u glavnom gradu, Ammanu gdje postoje egzistencijalni problemi”, naglasio je.
Studije su pokazale da se i u ovoj državi smanjuju količine podzemnih voda, i to jedan metar godišnje. Dodatni pritisak stvara sve veći broj izbjeglica u ovoj državi – povećava se potreba za vodom. Bashar Batayneh iz institucije odgovorne za upravljanje jordanskim vodama smatra da svijet mora finansijski pomoći njegovoj zemlji kako bi se rješavao ovaj problem.
“Jordan je u ime međunarodne zajednice podnio veliki teret prihvativši veliki broj izbjeglica iz Sirije i njegove zalihe vode su pogođene. U smislu potrošnje vode, izbjeglice nas godišnje koštaju 600 miliona dolara. Jordan je od međunarodne zajednice dobio samo dio od navedenog iznosa”, kazao je.
Batayneh je istakao da je ove godine palo znatno manje kiše nego prošle godine tvrdeći da se time u rizik dovela četvrtina količine vode i da se time prepolovila količina pitke vode.
Tenzije između država zbog vode
Međutim, klimatske promjene nisu jedini problem. Ova država se oslanja na rijeku Jordan, koja protiče i kroz Izrael, Zapadnu obalu, Siriju i Libanon. Brane izgrađene na ovoj rijeci su znatno onemogućile protok vode prema samom Jordanu gdje se ona dobrim dijelom koristi za navodnjavanje. Između spomenutih država zbog rijeke Jordan dešavali su se i sukobi.
Prekogranični sporovi postoje u dijelovima duž rijeka Eufrat, Tigris i Nil.
Jordan, Izrael i Sirija sada bolje koordiniraju u upravljanju riječnim sistemima, ali tenzije opet ne izostaju. Stručnjaci upozoravaju da će upravo voda biti jedan od ključnih uzroka za sukobe.
Koja su moguća rješenja
U Jordanu su primorani da kupuju vodu od Izraela, a koju on dobija enormnom desalinizacijom – otklanjanjem soli iz morske vode, a kako bi se mogla konzumirati. No, problem je u tome što se za desalinizaciju koristi mnogo energije koja nije obnovljiva. Time se samo doprinosi klimatskim promjenama i nastavku nestašice vode.
Dio rješenja za Bliski istok se uočava u tome da se smanji potrošnja vode u poljoprivredi. Rosenfeld je naglasio da bi to moglo značiti i promjenu u načinu poljoprivredne proizvodnje. Između ostalog, naveo je da se mogu koristiti usjevi koji su više otporni na toplotu i suše.
Almazroui sa Univerziteta kralj Abdulaziz je također naglasio da se mora promijeniti način korištenja vode. Pozvao je i na poboljšanje koordinacije između država po ovom pitanju. Ali, poljoprivrednici strahuju da će biti najviše zakinuti, piše CNN.