NATO poručuje: Ne insistiramo na MAP-u, ali sami ste ga izabrali

NATO neće prisiljavati BiH da podnese Godišnji akcioni program u okviru Akcionog plana za članstvo, ali zemlja je 2009. godine sama podnijela zahtjev da uđe u taj program, potvrđeno je “Nezavisnim” u Odjeljenju za odnose s javnošću NATO alijanse u Briselu.

Oni su podsjetili da je nakon podnošenja zahtjeva od strane BiH u Talinu 2010. godine donesena odluka da se prihvati ponuda za MAP, ali da je odlučeno da se ne krene s Godišnjim nacionalnim programima (ANP). Prvi ANP za BiH je, kako kažu, odobren tek prošle godine.

“ANP je program koji razvija sama zemlja i kreira ga prema vlastitim potrebama. ANP pruža NATO-u dublju i sadržajniju podršku u reformama koje se odnose na odbrambene kapacitete, regionalnu bezbjednost, spremnost u djelovanju u slučaju prirodnih katastrofa i spremnost i interoperatibilnost oružanih snaga”, kažu u Sjevernoatlantskom savezu.

Dodaju da se u okviru ANP-a u konsultacijama s NATO-om fokus stavlja i na reforme u oblasti demokratije, bezbjednosti i odbrane, a svake godine podnosi se procjena, uz odobrenje 29 zemalja članica, o kojoj se raspravlja s partnerom koji je pokrenuo MAP. Važno je naglasiti, kako kažu, da participacija u MAP-u ne prejudicira odluku Alijanse o budućem članstvu.

“Kao i sve druge NATO odluke, Savjet NATO-a sve odluke o novim članovima donosi konsenzusom. MAP pruža fokusiran i iskren mehanizam o napretku u okviru programa koje zemlja aspirant sprovodi. Tokom cijele godine će biti organizovane radionice i sastanci civilnih i vojnih eksperata kako bi se razgovaralo o cijelom nizu pitanja”, kažu oni.

U NATO-u, takođe, kažu da postoji još jedan mehanizam saradnje s NATO-om, pod nazivom Individualni partnerski akcioni plan (IPAP), a on je dizajniran za zemlje koje žele dublje odnose sa NATO-om, ali bez deklarisanog cilja da postanu članice.

Kažu da je IPAP usaglašen između NATO-a sa Gruzijom, Azerbejdžanom, Jermenijom, Kazahstanom, BiH, Moldavijom, Crnom Gorom i Srbijom, a da su neke od zemalja koje su počele u IPAP-u kasnije odlučile da krenu i ka članstvu.

Kao i u svemu, u BiH ne postoji jedinstveno mišljenje hoće li u Brisel ove godine biti upućen prvi Godišnji nacionalni program. Dok Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, kaže da će ANP biti upućen, iako u redukovanom obliku, Dušanka Majkić, dugogodišnji član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost parlamenta BiH, tvrdi da on neće biti upućen jer nigdje ne piše da će to biti urađeno.

Izetbegović je juče rekao da dogovor političkih lidera, koji je potpisan kao preduslov za formiranje nove vlasti, podrazumijeva ispunjavanje ranijih odluka Predsjedništva, koje, po njemu, znače i slanje ovog programa.

“Šefik Džaferović i ja smo razgovarali s američkim ambasadorom o ANP-u, o onome što im nije bilo jasno. Ja sam im dao pojašnjenje koje sam i sada kazao i oni su zadovoljni i naravno da insistiraju na ANP-u”, istakao je on.

Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, rekao je da neće glasati za kandidata za predsjedavajućeg Savjeta ministara ukoliko nema odluke o upućivanju ANP-a.

S druge, pak, strane, Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske, tvrdi da od slanja ANP-a nema ništa, te da opozicija izmišlja kako bi zadržala svoje fotelje.

Prema njegovom mišljenju, od Akcionog plana za članstvo nema ništa jer je, kako je objasnio, u dogovoru lidera jasno naznačeno da će se s NATO-om samo raditi na saradnji, a ne na planu za članstvo.

(Nezavisne novine)