BANJALUKA – Iako je ocijenjena kao jedna od najneuralgičnijih tačaka, reforma javne uprave u BiH i dalje se nije pomakla s mrtve tačke.
U posljednjem mišljenju Evropske komisije i u analitičkom izvještaju, veliki dio primjedaba odnosi se na skupu, neefikasnu i netransparentnu javnu upravu, koja je podložna političkom pritisku.
Primjera radi, 14. preporuka u mišljenju odnosi se na obezbjeđivanje profesionalne i depolitizovane državne službe.
“Kako bi se osigurala profesionalna državna služba, u propise je potrebno ugraditi načela zasluga prilikom zapošljavanja, napredovanja i otpuštanja. Primjena propisa u praksi treba da bude oslobođena političkog uplitanja”, navedeno je u mišljenju.
Navedeno je i da je zbog nepostojanja standarda za praćenje ključnih planskih dokumenata, onemogućen konkretan nadzor nad radom vlasti, a ne postoji ni jedinstveni strateški okvir za reforme u oblasti upravljanja javnim finansijama.
Kako je istaknuto, glavni problem u reformi javne uprave je nepostojanje političke podrške sprovođenju reformi, a tijelo koje bi usmjeravalo reformu na najvišem političkom nivou još nije ni formirano.
“Cjelodržavni strateški okvir za reformu javne uprave 2018-2022. usvojen je na nivou BiH, FBiH i Distrikta Brčko, ali ne i u RS. RS nije donijela ni strategiju upravljanja javnim finansijama”, kaže se u mišljenju.
Lejla Rešić, ministarka uprave i lokalne samouprave RS, kaže da su predstavnicima EU u više navrata objasnili poziciju RS.
“Iako su nam rekli da su našu poziciju razumjeli, ovaj dio ostao je u mišljenju nepromijenjen”, kaže ona.
Glavni problem, prema njenim riječima, jeste to što se neprihvatljiv koncept reforme javne uprave pokušava nametnuti RS, iako ona, kako je istakla, ima svoje strateške dokumente kojima je opredijeljena za reforme u ovoj oblasti. Naglasila je da je novac iz fonda za reformu zatvoren za projekte iz RS te da je RS 90 odsto svojih projekata implementirala iz vlastitih sredstava. Tvrdi da je Kancelarija koordinatora reforme javne uprave glomazan birokratski aparat sa 30 zaposlenih, a da njeno ministarstvo ima manje od 50 ljudi, od čega se troje bavi direktno reformom javne uprave.
“Dvostruki aršini za RS više nisu prihvatljivi. Recimo, traži se da izmijenimo i dopunimo Zakon o registru zaposlenih kod korisnika budžetskih sredstava, a drugi nivoi vlasti ga nisu ni usvojili. Mi smo rekli da ćemo, čim oni usvoje, mi istog dana uputiti izmjene”, rekla je Rešićeva.
Martina Trogrlić, portparol Direkcije za evropske integracije BiH, kaže da je na posljednjem sastanku o javnoj upravi u februaru Evropska komisija pozvala Vladu RS da što brže usvoji strateški okvir.
“Europska komisija je izrazila zabrinutost zbog fragmentiranosti zakonodavnog okvira u oblasti državne službe, te naglasila kako nedostatak harmoniziranog pristupa u donošenju zakona u oblasti državne službe i upravljanja ljudskim potencijalima dovodi do njene politizacije. Također, istaknuto je kako BiH mora unaprijediti zakonodavstvo o slobodi pristupa informacijama, koordinaciju i kontrolu kvalitete svih novih prijedloga politika na svim razinama vlasti, kao i njihovu usklađenost sa proračunima”, istakla je ona.
Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave u BiH, juče se nije javljao na telefon.
(Nezavisne)