Nakon najezde potkornjaka, prvenstveno u zasadima jabuke, hiljade stabala ovog voća se osušilo, a konačne razmjere štete biće poznate na kraju sezone.
Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović, kaže da se u njegovim voćnjacima osušilo 1.500 stabala, a u cijelom Potkozarju ta brojka je nekoliko desetina hiljada.
– Potkornjak je već uzrokovao veliku štetu, jer je neophodno počupati osušene voćke i zasaditi nove. Napadnute su jabuke starosti od pet do sedam godina, a do kraja sezone izvjesno je sušenje cijelih zasada – kaže Dojčinović.
Najveći proizvođači voća iz Gornjih Podgradaca, Turjaka, Jablanice, Trebovljana, Grbavaca, Sovjaka i drugih potkozarskih sela žale se na isti problem.
– Ova sezona dobro je počela, vremenske prilike nama idu na ruku, ima dovoljno vlage u zemlji, a rod je dobar sa izgledima da bude rekordan. Međutim, potkornjak je sada stvorio novi problem koji je za nas nerješiv – kazalo je za srpskainfo.com nekoliko voćara.
Među njima je Mile Panić koji kaže da posljednjih nekoliko godina ima veliku štetu zbog potkornjaka.
– Ove godine osušilo se 700 stabala jabuke, a prije tri godine u mome voćnjaku potkornjak je zahvatio 3.000 sadnica jabuke u petoj godini. Sve sam počupao jer drugoga rješenja nema – kaže Panić.
U udruženju voćara Republike Srpske smatraju da je uzrok, za njih nerješivog problema u šumama koje nisu tretirane protiv potkornjaka.
– Ovaj insekt, potkornjak ili drvenar je odavno naselio naše šume odakle se lako prenosi u voćnjake. Smatram da je potrebno otkloniti uzroke i hitno pokrenuti akciju na suzbijanju ovog štetnika prvo u šumama – smatra Dragoja Dojčinović.
On kaže da je potkornjak zahvatio cijelo područje Republike Srpske, gdje je velika najezda bila i 2013. godine.
– Problem je i nedostatku efikasnog hemijskog sredstva koje može suzbiti ove insekte jer ćemo u protivnom, sljedećih godina imati sve veću štetu – navode u republičkom udruženju voćara.
Potkornjak
Potkornjaci su mali insekti, pojašnjavaju stručnjaci, koji ispod kore grade sistem hodnika u kojima odgajaju svoje potomstvo. Hrane se drvetom i tipične su sekundarne štetočine.
Naseljavaju jako slaba, umiruća stabla, zatim ležavine, svježa posječena stabla ili neoguljenu složenu oblovinu. Međutim, kada se prenamnože, naseljavaju i potpuno zdrava stabla i ponašaju se kao primarne štetočine.
Potkornjaci u godini dana mogu imati dvije ili tri generacije, širiti se geometrijskom progresijom i postati primarna štetočina.
(srpskainfo)