Izgradnjom nuklearnog odlagališta na Trgovskoj gori biće ugroženo zdravlje više od 200 000 stanovnika Republike Srpske i Federacije, a dio stanovnika sa potencijalno ugroženog područja prijeti i egzodusom, upozoravaju zvaničnici Srpske i BiH.
Osim upozorenja koje su poslali i međunarodnim ekspertima, zatražili su veći angažman od Ministarstva inostranih poslova u pregovorima sa Hrvatskom.
Јavne rasprave na bh. tlu, rezulocije, protesti i prepiske sa Zagrebom, iste sadržine nisu osujetile namjeru sjeverozapadnih komšija da svega nekoliko kilometara od bh. granice, i od naseljenih mjesta u slivu rijeke Une, grade odlagalište za radiokativni i nuklearni otpad. Naprotiv! Protivljenje se u Zagrebu ignoriše, a Trgovska gora kao buduće odlagalište – sve glasnije pominje. Zbog toga Radna grupa za praćenje aktivnosti o Trgovskoj gori, od Ministarstva inostranih poslova BiH zahtijeva aktivniju ulogu.
– Više aktivizma u bilateralnom i multilateralnom smislu u razgovorima sa vlastima Republike Hrvatske da se njihova namjera osujeti, da oni izgrade to odlagalište na mjestima koje nije naseljeno, koje nije uz granicu i da odlažu svoj otpad na mjestu koje neće ugrožavati stanovništvo – ističe Srebrenka Golić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.
Za stanovništvo, utjeha nije i ne može biti to što iz Zagreba o Trgovskoj gori govore kao o privremenom rješenju, na period od dvije ili tri decenije, odnosno dok nuklearka Krško ne prestane s radom i ne bude trajno uklonjena.
Alarmantno im zvuči i skorašnje obrazloženje koje je uz odbijenicu za izgradnju zajedničkog odlagališta suvlasnika nuklearke, u Vrbini u priobalju Save, iz Zagreba poslato put Ljubljane. Glavni razlog odbijenice, to što bi otrovna materija iz Vrbine, podzemnim vodama mogla da dospije i do vodovodnih cijevi Zagrepčana. Sa Trgovske Gore, međutim, otrovna materija prijetila bi naseljenim mjestima u slivnom području rijeke Une i dijelom Sane.
– BiH je ratifikovala sve međunarodne sporazume koji se odnose na pitanje nuklearne bezbjednosti, zahvaljujući ratifikaciji tih sporazuma Agencije koje rade u BiH su postupale u vezi sa ratifikacijom – kaže Borislav Bojić, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za odbranu i bezbjednost.
Isto ponašanje BiH, zahtijeva i od zemalja sa kojima graniči da poštuju međunarodne sporazume i njima propisane standarde.
– Osim naših eksperata koji će biti zaduženi da ispitaju, uključićemo i međunarodne eksperte i međunarodne organizacije koje će vidjeti koliko oni će ispoštovati te njihove standarde – napominje Marinko Zeljko, direktor Regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH.
Međunarodni eksperti, međutim, danas su bili spremni tek da verbalno podrže zahtjeve domaćina.
– Svi znamo i već je godinama je jasno da moraju biti svi izvori jonizirajućih zračenja i svi radioaktivni izvori moraju raditi sigurno – ističe Miroslav Gregorič, ekspert za nuklearnu bezbjednost Slovenija.
Problem nuklearnog otpada iz Krškog, godinama nije riješen između Zagreba i Ljubljane. Nisko i srednje radioaktivni otpad do sada je kumuliran, u privremenom skladištu u krugu nuklearke.
Krajem 2016. godine skladište je bilo gotovo popunjeno. Tada je još potvrđeno da se radi o 2 000 metara kubnih otpada. Svoju polovinu, Hrvatska mora da preuzme i zbrine, najkasnije do 2023. godine! Da li će, “čisteći svoje dvorište” otrovnu materiju, “prebaciti” tik uz komšijsko, zavisi i od međunarodnih zvaničnika. Sve vodi ka tome da BiH treba da se priprema ili za međunarodnu arbitražu ili za pokretanje međudržavnog spora.
(RTRS)