Foto: vijesti.ba
Mišljenja o tome da li nove tehnologije u izbornom procesu mogu spriječiti izborne prevare u Bosni i Hercegovini su različita, i s jedne strane su oni koji kažu da bi isključivanje ljudskog faktora doprinijelo poštenijim izborima, dok su s druge strane oni koji tvrde da nove tehnologije mogu i poboljšati izborne prevare.
O novim tehnologijama i u Evropskoj uniji već više od deceniju traje debata. Mnoge od njih su u prvih 15 godina 21. vijeka eksperimentisale sa uvođenjem elektronike u izborni proces, međutim, veliki broj njih, posebno nakon 2016. i 2017. godine, odustao je i zadržao stari način glasanja samo papirom i olovkom. Ipak, u Evropi se uglavnom eksperimentisalo sa elektronskim glasanjem, a što je velika razlika, jer ovo što se pokušava u BiH nije elektronsko glasanje.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, već godinama se spominje uvođenje novih tehnologija u izborni proces, međutim, do danas to nije uvršteno u domaće zakonodavstvo. Svi dosadašnji pokušaji izmjena Izbornog zakona BiH u tom smjeru su propali, a ako je suditi po najavama, u narednim danima može se očekivati nametanje tog zakona od strane Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.
On je polovinom decembra domaćim vlastima dao rok da izmijene Izborni zakon i uvedu nove tehnologije na način da se elektronski prebrojavaju glasovi putem skenera, uvede elektronska identifikacija birača putem otiska prsta ili na drugi način, a sve s ciljem da se spriječe izborne prevare. Ipak, pitanje je da li uvođenje novih tehnologija u Bosni i Hercegovini može spriječiti izborne prevare.
“Nove tehnologije mogu i poboljšati izborne prevare. Imamo dvije opcije, skeniranje glasačkih listića može spriječiti prevare i na osnovu njih se može utvrditi pravo stanje stvari i ono može biti kao kontrola kako su ljudi glasali. S druge strane, postoji mogućnost da te nove tehnologije doprinesu krađi izbora jer ako su samo relevantne nove tehnologije skeneri i ostalo, onaj ko je glavni administrator baze podataka može naštimati izbore”, rekao je Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije.
On kaže da bi rješenje moglo biti u kombinaciji novih tehnologija i tradicionalnog glasanje, te da je trenutno u BiH najveći izvor manipulacije glasanje putem pošte, i postavlja se pitanje kako će ti listići eventualno biti skenirani.
“Izbori se uveliko završe, a glasački listići tek pristižu i pridodaju se, i mijenjaju pobjednika”, istakao je Radeta.
Ovaj način između tradicionalnog papira i olovke i brojanja glasova i skeniranja glasačkih listića već je prisutan u Evropi, pa su tako, recimo, u Norveškoj na biračkim mjestima u upotrebi skeneri za brojanje glasova, ali svi glasovi moraju biti prebrojani dva puta kako bi bili validni, a od 2017. godine najmanje jednom moraju biti prebrojani ručno.
Za Radetu, glavno treba da bude brojanje glasačkih listića ručno, a skeniranje da bude kao kontrolni mehanizam, s tim da bi, kako kaže, najbolje rješenje bilo da se skeniranje vrši na jednom mjestu za određenu lokalnu zajednicu i da, kada se završe izbori, sav materijal dostavi do te lokacije, izbroji i skenira.
“Trebalo bi nam znatno manje skenera. Sada, samo za Banjaluku nam treba 300 skenera. Ovako, sa 20 skenera bismo mogli to završiti kada bi bilo na jednom mjestu”, rekao je Radeta.
I dok je Radeta sumnjičav prema novim tehnologijama, tvrdeći da bi administratori sistema mogli naštimati izbornu volju, Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a, kaže da je najveći benefit uvođenja novih tehnologija isključivanje ljudskog faktora.
“Sigurno da bi izbori bili pošteniji isključivanjem ljudskog faktora kada govorimo o identifikaciji birača i brojanju glasova. To bi preuzela biometrijska identifikacija i skener, i nećemo imati više mogućnost dodavanja preferencija i falsifikovanja glasačkih lista. Standardan način glasanja biće zadržan i svi će glasati papirom i olovkom, i što je najbitnije, biće tvrda kopija svakog glasačkog listića”, rekao je Šehić.
Inače, najveće zamjerke na izborni proces trenutno jesu upravo dopisivanje preferencijalnih glasova, odnosno dodavanje glasova onim kandidatima za koje radi neki član biračkog odbora. Iz više izvora nam je potvrđeno da je to redovna praksa na izborima i da se, kada se završe izbori na pojedinim biračkim mjestima, članovi biračkog odbora jednostavno dogovore i dopisuju glasove svojim kandidatima.