Foto: Screenshot/ N1
Dok traje agonija mještana Bistrice, traje i pitanje ko je zaista stvarni vlasnik ovoga rudnika? Na papiru je Srđan Klječanin, ali stvarni vlasnik je, sumnja se, u Ćupriji.
Desetine mještana prijedorskog sela Bistrica mjesecima drži stražu čuvajući imanja od bagera koji prijete da ih survaju u provaliju. Iako su pokrenuli sudske sporove, strahuju da će do pravosnažnosti procesa sav ugalj biti iskopan, a njihova zemlja uništena.
Iako rudu zvanično kopa novopečeni tajkun vladajuće elite, sve su češća nagađanja da iza firme stoji kontroverzni biznismen s Kosova-Zvonko Veselinović, ujedno i sankcionisan od strane SAD-a.
Šezdeset godina u Bistrici živi Vaskrsija Zrnić.
“Tu sam se rodio, or'o, kop'o… Sad je napravljen haos, provalija”, kaže za N1.
U proljeće prošle godine, priča, stigle su mašine u selo, bez obavještenja nadležnih o namjerama. Otvara se rudnik, postalo je jasno kada su privatna imanja počela da tonu u ambis.
Ja kada sam prvi put vidio da moja parcela ide u rudnik, zovnuo gazdu, on se javio i rekao, pitao me koliko mi duguje da mi nadoknadi štetu, ja sam rekao ništa, nemoj dalje”, kazao je Vaskrsija.
N1: Ko je gazda?
-Srđan Klječanin, zvani Rufi.
N1: Gdje ide ruda?
-Koliko sam čuo neke informacije, ide za Srbiju.
Ugalj u Bistrici kopa firma Drvo-export u vlasništvu odbornika SNSD iz Teslića, Srđana Klječanina, zvanog Rufi. Da ruda ide za Obrenovac potvrdio je ranije za N1 i pomoćnik ministra industrije i rudarstva RS Esad Salčin. Izvijesni Rufi kao stvarni vlasnik – malo ko vjeruje.
“Gospodin Klječanin, uz svo njegovo znanje, sposobnosti i vještine, daleko je od kapaciteta da stoji iza ovoga. Iza ovoga stoje daleko veći igrači, što ovdje, što van okvira BiH”, kazao je Zoran Ninić, mještanin Bistrice.
Dok traje agonija mještana Bistrice, traje i pitanje ko je zaista stvarni vlasnik ovoga rudnika? Na papiru je Srđan Klječanin, ali stvarni vlasnik je, sumnja se, u Ćupriji.
Po koja slika od mještana dokazuje prisustvo mašina Inkopa iz Srbije na lokaciji. Pojedini mimo kamera kažu i da su viđali lično vlasnika te firme Zvonka Veselinovića u Prijedoru. Oni koji se sudski bore za svoj kućni prag o imenima ne bi. Ionako su svjedoče targetirani i pod pritiskom.
“Ako je naš dug prema Srbiji, nesporno da Srbija pomaže Republici Srpskoj, to niko ne spori i treba da je pomaže. Ali, ako je ovo cijena te pomoći, ja ne želim da meni pomaže Srbija, jer šta će mi pomoć od nekoga ko uništava mjesto gdje sam ja rođen. Mi smo, nas nekolicina predstavljeni kao neki gerilci, da radimo za strane ambasade, da smo plaćenici, sad će još sigurno biti kada damo izjavu za N1, mene to ne zanima. Apsolutno stojim iza stava da je ovo ovdje zločin prema Bistrici”, kazao je Ninić.
Plodno selo podno Kozare, gdje dječica grajom i igrom još boje idilične dane, a pune i školske klupe. Da li je i čiji interes projekat rudnika, u Vladi ne pričaju mnogo. Potcrtavaju da su date sve dozvole, a pitanje da li je kontroverzni biznismen sa američke crne liste Zvonko Veselinović poslovanje prebacio u BIH -izbjegavaju:
N1: Da li je gdin Veselinović poslovanje prebacio s Kosova u BIH?
“Pitajte njega”, odgovorio je Radovan Višković.
I Bistrica, Mrkonjić Grad i drugi rudnici, šumska bogatsva, zemlja na Jahorini, lovišta u Foči, u svim tim poslovima pominje se Zvonko Veselinović. Jedan od rijetkih koji to ime i izgovara javno je narodni tribun iz Trebnja.
“Nedavno je on otvorio i rudnik u Prijedoru gdje je bilo protivljenje mještana, pa čak i lokalne zajednice. Onda je Dodik rekao to moramo, to je moj dogovor sa vlastima Srbije, sa Vučićem. Prema mojim saznanjima, iza Rufija stoji Zvonko Veselinović, o kojem se piše ovih dana da je stekao bogatstvo od milijardu navodno, u skaj aplikaciji su neki prepisvali se o tome. Naravno to ne mora biti tačno, niti se ja s tim bavim”, kazao je Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red.
A ne bavi se niko ni od nadležnih. Dok vrijeme protiče, mještani su nudili da sami plate koncesionu naknadu od 2,60 KM po toni. Procjenjuju da je u toku pripremnih radova odvezeno 2/3 rude bez plaćanja ijedne marke naknade, a preostalih trećinu od ukupno 95.000 tona spremni su sami da plate budžetu kako bi sačuvali svoj kućni prag.