Nakon što su opustošile zapad zemlje, poplave stigle na jug i istok Njemačke, mediji analiziraju jesu li se posljedice mogle spriječiti i koliko su na poplave uticale klimatske promjene.
U studiju RTL-a gostovala je direktor Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva privrede i održivog razvoja u Hrvatskoj Dunja Macoko Drvar.
“Ovakve stvari generalno rečeno imaju veze s klimatskim promjenama. Međutim za svaku pojedinačnu stvar, vremenski događaj mora se napraviti određena analiza kako bi se vidjelo da to ima veze s klimatskim promjenama te se studije rade kad sve prođe, kada se procijeni šteta. Ali sigurno da ekstremni vremenski događaji jesu glavna posljedica klimatskih promjena. Čak ne bih rekla posljedica, već pojavnost s obzirom na to da posljednica zvuči da će to biti u dalekoj budućnost a ovo je nešto što se već događa”, kazala je ona.
Pitanje je jesu li se događaji mogli predvidjeti, je li se moglo nešto učiniti da se izbjegnu ovakve tragične posljedice? Naprimjer, evakuisati ljude ili ranije razmišljati o gradnji bolje obrane od poplava?
“Prognoze jesu sve bolje i bolje i sigurno da se upozorenja izdaju na vrijeme. Međutim ovakvo nešto je strašno teško predvidjeti, jer ako se ne dogodi onda se samo kaže da se dizala panika. Još uvijek nismo naučili živjeti s tim upozorenjima, naučiti kako ih treba percipirati i kako se treba ponašati. Svašta smo naučili i to zovemo prilagođavanjem na klimatske promjene jer osim što radimo na smanjenju štetnog uticaja na klimu isto tako radimo i na prilagođabanju, tako da postoje razni načini kako ćemo se morati prilagođavati na ovakve stvari jer će one biti sve češće i sve će ih biti više”, kazala je meterologinja za RTL Danas.
Hoće li ovakvih ekstrema biti sve više nakon što smo vidjeli prije nekoliko sedmica u SAD-u rekordni toplotni udar, te nakon što je nedavno Češku poharao tornado ona je odgovorila:
“Pa mislim da nam priroda na jedna vrlo slikovit način govori da smo pretjerali, da smo je počeli uništavati više nego što to ona sama može podnijeti. Postoji dan u godini kada po nekakvim proračunima iskoristimo ono što nam je priroda dala i počinjemo živjeti na kredit i vidimo kako to izgleda, ove godine taj je dan procijenjen na 29. jula, a tek smo ušli u drugu polovinu godine i onda živimo na račun prirode i onog što nam ona daje. Moramo prestati iskorištavati ono što imamo oko sebe”.
Dodala je kako je prirodnih katastrofa uvijek bilo, ali ovako ekstremne nepogode posljedice su djelovanja čovjeka u posljednjih 100 godina.
“Ono što sada znamo da to događalo u prošlosti, ali imali smo pet masivnih istrebljenja u prethodnih iks stoljeća, hiljada i milenijuma i sada gledamo da dolazi i šesti, a dokaz toga je da nam se događa nešto što do sada nismo imali”, zaključila je ugledna stručnjakinja.