Međunarodna konferencija zbog presude “Sejdić i Finci” protiv BiH

Foto: Nezavisne

Presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu treba da budu sprovedene, uključujući i odluke iz presuda u predmetu “Sejdić i Finci”, ali ne na štetu nijednog od tri konstitutivna naroda u BiH.

Ovo je ukratko ključna poruka sa međunarodne konferencije “Aspekti implementacije zbira odluka ‘Sejdić i Finci’ Evropskog suda za ljudska prava i eventualne izmjene Ustava BiH”, koja je u petak, 26. septembra, održana u Banjaluci, a na kojoj se moglo čuti da se već 16 godina čeka na implementaciju ove presude, te da poruke koje dolaze i od direktnih učesnika ovog predmeta, u smislu da, “kada za ove godine presuda nije sprovedena, možemo čekati još”, predstavljaju dokaz kakve su bile stvarne namjere apelanata, ali i međunarodne zajednice, koja, kako su kazali učesnici, nosi direktnu odgovornost za ovaj slučaj.

Podsjećanja radi, Dervo Sejdić i Jakob Finci tužili su BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, jer su kao pripadnici nacionalnih manjina (ostali), odnosno Rom i Jevrej, bili onemogućeni da budu birani u Predsjedništvo BiH, odnosno Dom naroda BiH.

Predmet je vođen od 2006. do 2009, a presuda je donesena 22. decembra 2009. u korist tužilaca. Ali do danas ove dvije odluke nisu sprovedene.

Zlatko Knežević, nekadašnji predsjednik Ustavnog suda BiH i član Venecijanske komisije Savjeta Evrope, rekao je da presuda “Sejdić i Finci” ne samo da predstavlja uslov za dalji razvoj puta BiH ka EU, već prije svega obavezu tri konstitutivna naroda da se prema sugrađanima, saborcima i komšijama koji nisu pripadnici tih naroda ponašaju tako da i oni imaju jedna prava kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci.

Knežević je mišljenja da je presudu moguće izvršiti, ali da to nije do Republike Srpske.

“Međunarodna zajednica, a ja često to govorim, četvrti konstitutivni narod u BiH, trudi se svim silama da ima pravo, a da izbjegava obaveze, a obaveza je pomoći, koordinisati, dati podršku i ne tražiti nemoguće, već ono što je u datom trenutku moguće izvršiti. Moguće je izvršiti prije svega sa pozicije Republike Srpske jer nama modeli koji se nude skoro u potpunosti odgovaraju. Suštinski je problem da li će položaj bošnjačkog i hrvatskog naroda biti paritetan ili proporcionalan. Tu ne postoji mogućnost proporcionalnosti kada je riječ o konstitutivnosti, dakle mora biti paritetan. Ključna tačka rješavanja ustavne budućnosti BiH je pitanje tog stava o statusu hrvatskog naroda. Takođe, nemojmo zanemariti da bošnjački narod vrlo legitimno postavlja pitanje šta se dešava u FBiH u kojoj su oni više od dvije trećine stanovnika i traže da se taj dio uvaži. Ali to je sve moguće ako postoji dobra volja i saglasnost”, naglasio je Knežević.

Međutim, prema njegovom mišljenju, postoji samo jedna stvar na koju Republika Srpska nikada ne smije pristati.

“Ne mogu da govorim u ime Srpske, ali u ime nas koji učestvujemo u svim ovim procesima nikada neće biti prihvatljivo da se nadležnost izbora srpskog člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske premjesti u Parlamentarnu skupštinu BiH”, istakao je Knežević.

Goran Selak, ministar pravde Republike Srpske, poručio je da je ustavni i politički zavjet Srpske da se očuva mir, stabilnost, ustavnost i Dejton, te njena suverenost.

“Nismo za to da se Srpskoj oduzimaju njene nadležnosti. Moramo naći rješenje da se presuda implementira, ali ne na štetu naroda koji žive u BiH i naše Republike”, rekao Selak.

Aleksa Nikolić, asistent na predmetu Ustavno pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na slikovitom primjeru je objasnio kako se na slučaju BiH vrši nedosljednost sprovođenja prakse Evropskog suda za ljudska prava, tj. da se svi ne tretiraju isto.

“U pokrajini Južni Tirol u Italiji takođe postoje na neki način više konstitutivnih naroda, Italijani, Nemci, Ladini/Retroromani. Ali u njihovom predstavništvu, izvršnim organima ne postoje predstavnici iz reda ostalih. Ja sam pitao profesora Jensa Velka kako je moguće da ovdje ne govorimo o konceptu građanske demokratije, već konsocijativne demokratije, ako je ta konsocijativna demokratija toliko problematična. Odgovor nisam dobio. To je primer da se neka područja, poput BiH, tretiraju kao probni baloni”, kazao je Nikolić.

Dženeta Omerdić, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, podsjetila je da je pitanje diskriminacije u izboru za Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH pomenuto od strane Venecijanske komisije još početkom 2000-ih, a da su godinama kasnije stizale razne apelacije po sličnom osnovu.

Dražen Barbarić, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, naveo je da se apelacijama i presudama pred Evropskim sudom za ljudska prava, poput slučaja “Sejdić i Finci”, nastoji “izbušiti domaći politički sistem”.

Nezavisne