Litijska groznica ne zaobilazi ni BiH

Slana otopina isparava u bazenima u postrojenjima za ekstrakciju litija firme "SQM" Lithium u blizini Peinea, Čile, 18. april 2023., foto: AP/Rodrigo Abd

Ono što je nekada bila nafta, to bi sada mogao postati litij. Ključna komponenta za baterije, poligon za nove ratove, glavni faktor snažnog političkog i geostrateškog utjecaja. Po svemu sudeći, naša zemlja neće biti pošteđena, a ceh interesa ponovno će plaćati građani.

Zdravljem i budućnošću. Tema sve aktualnija, a vlasti RS-a sve glasnije u najavama da bi ovo "bijelo zlato" moglo biti vodeća razvojna šansa entiteta. Uz to, bila bi to dodatna potvrda specijalnih veza sa Srbijom koja je sve bliža početku eksploatacije litija.

Republika Srpska namjerava da prati Srbiju u projektima vezanim za mineralna i rudna bogatstva. Entitetski predsjednik Milorad Dodik kaže da ovo znači i dolazak novih investicija te bolji život građana: "Naše potencijale ćemo svakako pridružiti naporima Srbije i naših drugih prijatelja i partnera u Evropi i svijetu, vodeći odgovornu politiku, prije svega u interesu RS-a i naših stanovnika, primarno vodeći računa o ekološkim pitanjima i pitanjima zaštite zdravlja, gdje će struka biti potpuno uvažena i uključena".

Iz Srpske demokratske stranke ne vjeruju u iskrenost vlasti koja je prije mjesec dana uskratila pravo lokalnim zajednicama da daju saglasnost za gelološka istraživanja na teritoriji općina na kojima se ruda nalazi.

"Na samom istoku RS-a imate stotinu MHE čiji su vlasnici ljudi bliski vlasti i opet benefite tih MHE nemaju lokalne zajednice. Mi onda ovdje dolazimo do zaključka kakve će benefite imati lokalne zajednice od izvoza mineralnih sirovina kao što su bakar, olovo, cink, litij...", kaže Ognjen Bodiroga, potpredsjednik SDS-a.

U BiH investitori su zainteresovani za istraživanje potencijalnih nalazišta litija na više lokacija, u Loparama, Ugljeviku te Bijeljini, koje su blizu Loznice u Srbiji, gdje je planiran projekat Jadar. U općini Lopare je početkom ove godine 3.711 građana potpisalo i predalo Narodnoj skupštini RS-a peticiju kojom su jasno rekli da ne žele otvaranje rudnika litija na Majevici.

"Pored samog naselja, jedno 500 metara do kilometar do mjesta Lopare, na 25 kvadratnih kilometara planiran je površinski kop što bi nesumnjivo, ako bi se realizovalo, dovelo do raseljavanja tih ljudi. Postoji velika opasnost od ispuštanja toksičnih materija i bezbroj drugih problema. To je apel i vapaj našeg naroda sa Majevice i smatramo da ne treba ići u realizaciju ovog projekta", kazao je načelnik Lopara Rado Savić.

Potencijalno otvaranje rudnika će imati negativan utjecaj na zdravlje i okolinu, upozoravaju ekolozi koji smatraju da je sada loptica na lokalnim zajednicama.

"Vjerujem da će oni morati dati zadnju procjenu i dići svoj glas. Ako baš Vlade Srbije i Republike Srpke budu težile ka tome da izvlače ljude na takav način u šumu i na polja, onda je ovo ultimativna borba protiv naših vlastodržaca, u ovom slučaju isključivo autokratske vlade i Srbije i Republike Srpske kojima su u velikoj mjeri pomagali određeni strani predstavnici", poručuje Tihomir Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu Banja Luka.

Zapadnim ekonomijama su potrebna naša prirodna bogatstva, a na domaćim vlastima je odluka hoće li ih prodati te opustošiti ove krajeve, poručuju ekolozi, dok litijska griznica polako trese BiH.

Federalna.ba