Razvojem tehnologije i komunikacijskih uređaja, internet i online komunikacije postali su široko dostupni.
Piše: O. K.
Svi korisnici mogu da „surfaju“ nepreglednim online prostranstvom, gdje mogu da izražavaju svoja mišljenja i obraćaju se svojoj „publici“.
Iako olakšava komunikaciju, internet i društvene mreže mogu biti opasna mjesta za djecu. Posebno onu školskog uzrasta.
Danas, roditelji omogućavaju djeci da u ranom školskom uzrastu imaju pristup online platformama, a ona taj veliki prostor koriste često kako bi se dokazali nekoj „publici“ ili iskazali svoje mišljenje, što otvara prostor za eventualne probleme, pa i ugrožavanje njihove sigurnosti i privatnosti.
Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine je u prethodnoj godini provela istraživanje u kom su otkrili da većina ispitane djece svojim roditeljima ne govori kakve sadržaje pretražuje i preuzima na internetu.
Bez nadzora roditelja, djeca su izložena raznim sadržajima koji nisu primjereni za njihov uzrast, a sve su učestaliji primjeri pedofilije na internetu.
Zaštita djece
Zaštita podataka djece treba da krene od njih samih i njihovih roditelja koji trebaju obratiti veću pažnju na to šta njihova djeca pretražuju i kakve sadržaje preuzimaju.
Čak je i najpopularnija društvena mreža Faceboook smanjila dobnu granicuza otvaranje naloga sa 15 na 13 godina, što prema mišljenju Agencije za zaštitu ličnih podataka, predstavlja novi izazov za roditelje.
„Ono što predstavlja problem jesu lozinke koje se lako otkriju, a bilo je primjera i ucjena djece i prijetnji objavljivanjem inkriminarujućih fotografija“ kazao je Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine.
Javnosti je poznat i slučaj igrice „Plavi kit“ koji je od djece tražio čak i da izvrše samoubistvo, a par slučajeva zabilježeno je i u BiH. Na sreću, bez smrtnih posljedica.
Zaštita djece treba da počiva prvenstveno na uzajamnom povjerenju između roditelja i djece.
„Ona treba da počiva prvenstveno na uzajamnom povjerenju roditelja i djece. Potrebno je da roditelji upoznaju svoju djecu s opasnostima koje vrebaju na internetu, te da ih djeca upoznaju sa stranicama koje posjećuju. Taj razgovor uvijek je neugodan za obje strane, ali je razgovor koji se mora voditi“, napominje Kovačević.
Način zaštite
Roditelji mogu sami zaštiti svoju djecu tako da prilagode sigurnosne postavke kako bi se djeca mogla bezbrižno i na pametan način koristiti internetom.
Agencija za zaštitu ličnih podataka je kroz svoja predavanja djeci školskog uzrasta napominjala na koje stvari trebaju obratiti pažnju.
„Potrebno je paziti koji se podaci odaju tokom razgovora. Nije preporučeno da djeca odaju informacije o tome gdje žive, u koju školu idu, kada se vraćaju, gdje im rade roditelji, jer su to sve podaci koji se mogu koristiti kako bi im se naštetilo“ ističe Kovačević.
Korisne aplikacije
Također, roditelji mogu pratiti aktivnosti svoje djece preko aplikacija koje prate rad telefona i računara i tako imati uvid u to šta njihova djeca pretražuju i s kim razmjenjuju poruke na društvenim mrežama.
Takve aplikacije su dostupne na online trgovinama aplikacija kao što je Google play store ili App store. Također, svi noviji uređaji dozvoljavaju tzv. „roditeljski nadzor“ gdje roditelj može nadzirati svaki ulaz u aplikacije i šta njegovo dijete pretražuje.
Ukoliko se desi da dijete posegne za nekim sadržajem koji nije primjeren njegovom uzrastu, aplikacija ga odmah blokira i šalje obavijest roditelju.
(Radiosarajevo)