Foto: BHRT
Konkurencija u javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini sve je slabija i sve više postupka je sa samo jednom ponudom, što kompletan sistem čini neekonomičnim, neefikasnim i povećava mogućnost zloupotrebe.
Ovo se, između ostalog, navodi u Strategiji javnih nabavki 2024. do 2028. godine, a u kojoj se ističe i da je BiH nazadovala po pitanju korupcije i zauzima najniže mjesto u regionu i treće najlošije mjesto u Evropi.
“Prosječan broj ponuda pada skoro sve godine od 2016. godine, kada je bio 2,54, do 2022. godine, kada je prosječan broj ponuda bio 2,14. Isto tako, u 2016. godini udio postupka sa samo jednom ponudom bio je u 41,66 odsto nabavki, a u 2022. godini 51,37 odsto nabavki”, navedeno je u Strategiji javnih nabavki 2024. do 2028. godine koju je izradila Agencija za javne nabavke BiH.
Stručnjaci koji već godinama prate procese javnih nabavki u BiH kažu da to nije ništa čudno i da se i prije raspisivanja tendera zna ko će biti pobjednik, tako da i oni koji bi se eventualno nadmetali, odustanu.
“Ugovorni organi rade kako hoće i u dilu sa ponuđačem opisuju robu koju samo ti ponuđači imaju. Tu nema konkurencije i drugi jednostavno ne mogu ni učestvovati. Najbolji primjer vam je kod automobila gdje oni traže dužinu u milimetar i opremu koju samo to određeno vozilo ima. Stanje je takvo da nema popravke, jer ukrali kokoš ili milion maraka, isto vas tretiraju pred zakonom”, rekao je Rajko Kecman, član Predsjedništva Udruženja građana “Tender”.
Strategija javnih nabavki kao problem, kada je riječ o javnim nabavkama, uglavnom navodi nedostatak kapaciteta i to u ključnim institucijama kao što su Agencija za javne nabavke, Kancelarija za razmatranje žalbi, Sud BiH i Agencija za prevenciju i borbu protiv korupcije, međutim Kecman ističe da to nije tačno.
“Parlamentarna skupština BiH i Agencija za javne nabavke se ne pitaju ništa i sve je do političkih elita. Mi imamo pogrešne normative i bez izmjene Zakona o javnim nabavkama koji će biti antikoruptivan nema naprijed, a bojim se da sa ovim političarima do toga nećemo doći nikada. Njima ovo savršeno odgovara, i sad mi treba da vjerujemo da će oni mijenjati zakon. Neće, zakon antikoruptivni se može izraditi samo izvan institucija sistema i politike i nikako drugačije”, naglasio je Kecman.
Kada je riječ o strateškim ciljevima, Agencija za javne nabavke planira i izradu novog Zakona o javnim nabavkama, a rok do kojeg bi trebalo pripremiti taj zakon je četvrti kvartal 2025. godine.
“Pravni i regulatorni okvir javnih nabavki u BiH se sastoji od Zakona o javnim nabavkama i 20 podzakonskih akata, što čini sistem vrlo kompleksnim. Tako brojan regulatorni okvir i kompleksan sistem pravnih pravila, osobito za mala i srednja preduzeća, čini sistem nepregledan i može praviti nepotrebne troškove”, navodi se u strategiji.
Agencija za javne nabavke BiH, kako bi se povećala konkurencija, na određen način predlaže i da se za javne nabavke srednjih vrijednosti od 80.000 do 250.000 KM razmisli o “posebnom postupku” koji bi na transparentan način omogućio participaciju svih potencijalnih ponuđača.
“To bi omogućlo veću konkurenciju, posebno povećanje učešća malih i srednjih preduzeća, a na drugoj strani veću fleksibilnost ugovornih organa. Javne nabavke srednjih vrijednosti tražile bi objavu na portalu javnih nabavki sa skraćenim rokovima, nižim zahtjevima za provjeru kvalifikacija, lične, ekonomske, tehničke i druge sposobnosti potencijalnih ponuđača. Takođe bi bili smanjeni zahtjevi za provjeravanje ponuđača, bez nepotrebnih i suvišnih dokumenata različitih institucija”, navedeno je u Strategiji javnih nabavki 2024. do 2028. godine.
Zanimljivo je da Agencija za javne nabavke sve strateške ciljeve i poboljšanje procesa javnih nabavki planira kroz usvajanje novog Zakona o javnim nabavkama, međutim svi dosadašnji pokušaji od 2014. godine da se to zakonsko rješenje unaprijedi su propali.