Poslije višemjesečnog zastoja, naziru se prvi signali koji bi mogli da znače kompromis Bošnjaka i Hrvata s jedne i Srba s druge strane o odnosu BiH prema NATO.
Lider SDA i predsjedavajući Doma naroda BiH Bakir Izetbegović izjavio je da je spreman da se „neke stvari drugačije definišu“ u tekstu Godišnjeg nacionalnog programa (ANP).
– Po meni, kompromis je unutar toga da se kaže da ANP nije članstvo u NATO i ako treba unutar samog ANP da se neke stvari drugačije definišu. Mi smo otvoreni za to, jer u sadašnjem materijalu stoji da u BiH postoji opšti konsenzus kada je u pitanju kretanje ka NATO, što nije tačno. Imamo otpor Narodne skupštine RS. Takođe, od strane RS imamo otpor prema detaljima u vezi s reformom policije. Tu smo elastični i možemo uraditi neke izmjene unutar samog ANP – izjavio je Izetbegović.
Pojasnio je da ne traži inovacije u ANP, ali da ne bježi od toga da se izmjene konstatacije koje nisu utemeljene.
– Recimo, konstatacija da postoji opšti konsenzus, a očigledno je da nije istina i to svi znamo – izjavio je Izetbegović nakon što je propao pokušaj sazivanja sjednice zajedničkog kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Međutim, da li je za SNSD prihvatljivo da se u NATO pošalje ANP u kome će pisati da u BiH ne postoji konsenzus i da je Srpska za neutralnost, ili ostaju protiv bilo kakvog ANP-a.
– Da li je to moguće, zaista ne znam. Ali, raduje me ako Izetbegović razumije da mi hoćemo vojnu neutralnost – kaže za Srpskainfo predsjedavajući Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu BiH Staša Košarac.
Staša Košarac
Podsjeća da su institucije Srpske usvojile Rezoluciju o vojnoj neutralnosti, što znači da nije moguća integracija BiH u NATO i od toga se neće odustati.
– Vidljivo je da je BiH odavno kroz reformu odbrane u jednoj vrsti saradnje sa NATO i tu nema dileme. Kada je riječ o BiH, za nas je prihvatljiva saradnja s NATO kakvu ima Srbija. Međutim, treba biti oprezan s najavama Bakira Izetbegovića s obzirom na činjenicu da od momenta kada je trebalo konstituisati zajedničke organe vlasti izlazi svakodnevno s nekim novim uslovima – kaže Košarac.
U ovoj priči nameće se još jedno pitanje: da li bi NATO prihvatio naš ANP u kome bi bilo navedeno da je pola države za vojnu neutralnost, a ne za članstvo u bilo kom vojnom savezu!?
Vojnopolitički analitičar Hamza Višća kaže da NATO ne prepoznaje entitete, odnosno niže adminsitrativne jedinice u jednoj zemlji. Konkretno, kaže Višća, NATO zna za Rezoluciju NSRS i ona mu ne smeta da nastavi saradnju s BiH tamo gdje je stala, a to je MAP.
– Bojim se da se političari u BiH igraju gluvih telefona. Ništa ne prejudicira to što se ANP pošalje u NATO, ni ove godine, ni iduće, ili u narednih deset godina. To ne znači članstvo u NATO. Makedonija je bila 15 godina u ANP i još nije u NATO. Možda će ući ove godine. Dakle, možemo ući u ANP, da napravimo sposobne Oružane snage – kaže Višća za Srpskainfo.
Tek kada dođe vrijeme, dodaje on, kada budemo blizu i kada nam ponude da uđemo u NATO, tada treba da se izjasnimo referedumom, odlukom skupštine ili na neki treći način.
Podsjećamo, za članstvo BiH u NATO su i hrvatski politički predstavnici, s tim što Dragan Čović, bar javno, ne uslovljava RS da promijeni stav.
Šta su ANP, MAP, IPAP
Godišnji nacionalni program (ANP) je dokumentu koji mjesecima stoji blokiran u Savjetu ministara BiH jer predstavnici Srpske ne žele da glasaju za njega. Taj dokument predviđa prvi krug reformi u BiH u brojnim oblastima, ne samo u odbrani.
Usvajanje ANP i njegovo slanje u Brisel značilo bi zvanično aktiviranje Akcionog plana (MAP) za članstvo u NATO. Ni ANP ni MAP ne znače automatsku ulaznicu u Alijansu, ali predstavljaju korak ka potencijalnom članstvu.
– Postoje koraci ulaska u NATO i posljedji je onaj kada država odlučuje da li definitivno hoće ili neće. U suštini, mi smo već u MAP-u. Koristimo Individualni akcioni partnerski plan (IPAP) već deset godina, samo treba da ga zamijenimo ANP-om. To su uglavnom isti događaji prema onome što BiH ima potrebe da razvija: deminiranje, pješadiju ili nešto treće – kaže Hamza Višća.
(Srpskainfo)