Nakon Federacije Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj korištenje zaštitne maske više nije obavezno na otvorenom prostoru. Građani su i dalje u oba entiteta obavezni koristiti ih u zatvorenim prostorijama. Maske su bile najtraženiji proizvod proteklih mjeseci, a stizale su iz svih krajeva svijeta, u vidu nabavki i donacija. Građani su ih kupovali.
Zaštitna oprema u jeku epidemije stizala je sa svih strana svijeta. Pošiljke su dolazile iz Austrije, Azerbejdžana, Srbije, Turske, Malezije i drugih država. Nadležne institucije u BiH nemaju ukupne zvanične podatke o količinama, vrijednosti donacija kao i njihovoj raspodjeli.
Iz Ministarstva bezbjednosti navode da je putem ovog ministarstva primljeno oko tri miliona maski iz devet zemalja svijeta.
“Raspodjela pomoći se vrši u skladu sa Odlukom Savjeta ministara o principima raspodjele međunarodne pomoći za zaštitu i spašavanje („Službeni glasnik BiH“ broj 24/20). Ovom odlukom definisan je procenat raspodjele na enitete, Brčko Distrikt i kantone i takođe je definisano da pomoć primaju nadležni štabovi entiteta i Brčko Distrkta”, saopšteno je iz Ministarstva bezbjednosti BiH.
Za distribuciju su bili zaduženi entiteti. I nabavljene i donirane maske, prema dostupnim podacima, većinom su podijeljene zdravstvenim, te ustanovama za kolektivni smještaj. Građani su ih kupovali.
ANKETA:
“Mislim da je trebalo doći do do građana. Bar smo maske zaslužili, ako ništa drugo, da se zaštitimo na taj način”.
“Ja kupim ove pamučne maske i perem pa tako dvije-tri u krug”.
Građani su do besplatnih maski dolazili putem humanitarnih organizacija. Udruženje Pomozi.ba je oko pola miliona maski podijelilo građanima.
“S jedne strane, teško ih je bilo nabaviti, ali i kupiti, s druge strane svjesni smo da je bilo zloupotreba povećavanja cijena tih maski. Građani ih nisu mogli sebi priuštiti jer su hirurške maske jednokratne”, kaže Elvir Karalić, Pomozi.ba.
“Mi ne znamo koliko čega smo dobili na poklon, koliko čega je kupljeno i gdje je sve to završilo, uključujući zaštitne maske pa i mnogo skuplje stvari, kao što su testovi za koronavirus ili respiratori”, kaže Milkica Milojević, novinarka.
Nošenje zaštitnih maski je prvo bila preporuka, a potom i obaveza. Građani su najčešće nosili one najisplativije, a to su pamučne maske.
“Samo 40 posto velikih kapljica mogu da zadrže. Ali, između toga da nemate ništa da vas sačuva i da imate nešto što će na sebi da sačuva barem 40 posto čestica, bolje je da imate pamučnu masku nego da je nemate uopšte”, kaže Vesna Lučić Samardžija, epidemiologinja.
Zbog nenošenja maski, građani su kažnjavanji sa stotinu KM, a samo MUP Republike Srpske do sada je izdao 1.837 prekršajnih naloga po tom osnovu.