Foto: BHRT
Uvođenje obaveznog glasanja za građane BiH, a koje predviđaju izmjene Izbornog zakona BiH koje predlaže vladajuća koalicija, dovelo bi do povećanja izlaznosti na izborima, ali bi istovremeno prouzrokovalo niz problema, poput toga da bi sudovi bili zatrpani krivičnim prijavama protiv onih koji su ipak odlučili da ne izađu na birališta, ali i toga da bi nezadovoljni građani koji su morali da glasaju listiće možda učinili nevažećim, što bi dodatno ugrozilo smisao ove ideje.
Jednoglasna je ovo ocjena sagovornika “Nezavisnih novina”, koji poručuju da nametanje nekih ideja nerijetko završi kontradiktorno.
Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH i predsjednik Foruma građana Tuzla, kaže da je uvoditi obavezno glasanje potpuno nerealno, iz prostog razloga jer je ogromno nepovjerenje građana u izborni proces, legitimitet i kredibilitet izbornih rezultata.
“Tjerati građane da u takvoj situaciji moraju izaći na izbore, kada su svjesni da će neko njihov glas poništiti ili uništiti ili zloupotrijebiti, nemoralno je, pogotovo dok postoji ovakva neodgovornost trenutnih vlasti, koji ne ispunjavanju obaveze, ne poštuju zakone i ustave. To je neetički predlagati”, ističe Šehić.
On takođe smatra da ni uvođenje obaveznog glasanja neće natjerati građane da masovnije izađu na izbore.
“Zato bih volio da mi predlagači objasne kako misle naplatiti silne kazne za neizlazak na izbore, jer tvrdim vam da veliki broj građana neće izaći na izbore. Obavezno glasanje može biti u uređenim demokratskim zemljama, gdje je građanin nosilac suvereniteta, ali ne i u državi u kojoj je građanin samo statistička brojka, sredstvo da se dođe na vlast koja se onda vodi u ličnom, a ne u opštem interesu”, kaže Šehić.
Prema njegovim riječima, najbolja solucija za BiH bila bi da svi građani sami žele da izađu na birališta, jer bi se tako smanjila manipulacija neiskorišćenim glasačkim listićima, a koja je sada i te kako prisutna.
“To bi bila dobra stvar, ali bez ikakvih sankcija za građane koji ne izađu”, dodao je.
I komunikolog Mladen Bubonjić pronalazi više mana u ideji o obaveznom glasanju.
“Prije svega, i ako bi morali glasati, građane niko ne prisiljava da daju važeći glas, drugim riječima, postoji mogućnost povećanja broja nevažećih listića kao posljedica svojevrsnog otpora. Takođe, kada je riječ o sankcionisanju građana koji ne bi izašli na izbore, za koje bi najvjerovatnije bila propisana novčana kazna, postavlja se pitanje šta bi bilo s onim građanima koji ne bi platili kaznu. Da li bi, hipotetički, milion ljudi moralo u zatvor?”, pita Bubonjić.
Isto tako, smatra da ni u slučaju da cjelokupna populacija zaista izađe na izbore, to ne bi značilo da bi se obezbijedila veća demokratičnost društva.
Novinar Elvir Padalović navodi i da je čin neizlaska na izbore, a na koji se birači često odlučuju, sam po sebi jedna vrsta njihovog stava/glasa.
“Uzmimo, na primjer, opciju da imate za izbor samo ekstremne političke opcije i sad vas neko tjera da za njih glasate. Da li je u takvom slučaju vrijedno prisiljavati nekoga da napravi izbor? Sigurno ne. Tvrdnja da pravo glasa podrazumijeva dužnost glasanja je slična tvrdnji da otići na neku utakmicu automatski podrazumijeva i dužnost da za nekoga navijate. Što je očigledna glupost”, rekao je Padalović.
U razgovoru za “Nezavisne novine” on ističe i da je ovdje očigledno želja da političari osiguraju kakav-takav legitimitet, jer im sve veća apstinencija građana očigledno predstavlja veliki problem.
Da se radi o teško ostvarivoj ideji, uvjeren je i Milan Petković, pravnik i poslanik srpskog kluba u Predstavničkom domu PS BiH.
“Teško je preko noći promijeniti svijest građana. Ne znam ni da li je to dovoljno u skladu sa nekim demokratskim principima niti sa principima EU. To nije zabranjeno, obaveznost glasanja postoji u nekim određenim zemljama, čak i EU, ali vi znate kako je to kod naših građana – kad nešto moram, onda baš neću”, rekao je Petković.
I on zastupa stav da bi ovo prouzrokovalo enorman broj prijava koje bi bile podnesene protiv građana koji ipak nisu htjeli da izađu na glasanje.
“A iz toga slijedi da bi sudovi bili zatrpani prekršajnim postupcima koji, po mom mišljenju, nisu logični. To je odredba sa kojom ja lično kao političar i pravnik nisam saglasan. Mislim da ovo ne bi trebalo da bude prepreka za put BiH u EU, ali mislim da će biti teško sprovodivo”, zaključio je Petković.