Foto: Ulet Ifansasti / Getty Images for Lumix – Illustration
Kineska vlada uvela je niz novih mjera kako bi pooštrila kontrolu nad unosnim prirodnim resursima koji su u širokoj upotrebi, od električnih automobila do vjetroturbina.
Na listi resursa, koju je objavio Državni savjet, službeni Peking je naveo da su rijetki zemni metali vlasništvo države i upozorio da „nijedna organizacija ili osoba ne smije zadirati ili uništavati takve resurse“, prenosi Politico.
Od 1. oktobra, kada pravila stupe na snagu, kineska vlada će upravljati bazom podataka o mogućnosti nalaženja rijetkih metala kako bi osigurala da može kontrolirati njihovo vađenje, upotrebu i izvoz.
Kina trenutno proizvodi gotovo 60 posto svjetskih rijetkih zemnih metala, a zemlja porijekla je za 90-ak posto rafiniranih rijetkih metala na tržištu.
Peking je već zabranio izvoz tehnologija za preradu rijetkih metala i proizvodnju magneta. U januaru su kineske vlasti zabranile izvoz galija i germanija, koji su bili veoma traženi u industriji kompjuterskih čipova.
Veliki rizik za Evropu
Strahovanje da Kina želi izvršiti kontrolu nad industrijom i da bi mogla poremetiti lance snabdjevanja u tehnologiji, automobilskoj industriji i proizvodnji obnovljive energije, pokrenula je trku u obezbjeđivanju zaliha od alternativnih dobavljača.
SAD i EU poduzele su napore da nabave rijetke metale u zemlji i inostranstvu, uključujući Vijetnam, Brazil i Australiju.
Analiza Evropskog parlamenta iz 2022. upozorava da je preveliko oslanjanje na monopolističke dobavljače veliki rizik za Evropu.
„EU uvozi 93 posto magnezija iz Kine, 98 posto borata iz Turske i 85 posto niobija iz Brazila. Rusija proizvodi 40 posto svjetskog paladija“, navodi se u analizi.
Dodaje se da posljednji podatak podsjeća na strateške implikacije ruske invazije na Ukrajinu i potrebu da se EU pripremi za sve neizvjesniji svijet, prenosi Tanjug.