Foto: vijesti.ba
Na kandidatskim listama za Opće izbore u Bosni i Hercegovini i ove se godine nalaze osobe protiv kojih se vode kazneni postupci, ali i pravomoćno osuđene osobe. Izbornim zakonom takva kandidatura uglavnom je dopuštena, osim u slučaju pravomoćnih presuda za ratne zločine.
Prema Izbornom zakonu BiH, osobe protiv kojih se vodi kazneni postupak mogu se kandidirati, kao i većina pravomoćno osuđenih osoba, pod uvjetom da se ne nalaze na izdržavanju zatvorske kazne. Sugovornici BHRT-a upozoravaju da takva situacija otvara pitanje političke odgovornosti, ali i uloge birača.
Direktor BIRN-a Denis Džidić smatra da se dovoljno pažnje ne posvećuje osobama koje su pravomoćno osuđene za izborne prijevare, pomoć pri zapošljavanju ili zlouporabu položaja.
„Upravo one stvari koje bi trebale biti srce EU puta BiH i koje bi trebale biti u fokusu tih stranaka kako bismo se negdje reformisali na putu vladavine prava“, rekao je Džidić.
Pravni stručnjak Arben Murtezić podsjeća da su izmjenama Izbornog zakona iz 2024. godine uvedena dodatna ograničenja za osobe osuđene za ratne zločine. Takve osobe, bez obzira na to je li kazna izdržana, ne mogu biti kandidati ako su osuđene za ratne zločine pred bilo kojim sudom u BiH ili međunarodnim sudom.
Murtezić ističe da je Izborni zakon istodobno znatno proširio mogućnost kandidiranja, uz obrazloženje da je riječ o demokratskom pravu koje ne treba olako uskraćivati.
Politolog Marko Lucović upozorava na nedostatak političke kulture, dijaloga i odgovornosti prema biračkom tijelu, posebno kada je riječ o obnašanju važnih političkih funkcija.
Sociolog Srđan Vukadinović upozorava na, kako kaže, svojevrsni nonsens u postojećem sustavu. Osoba koja je već na javnoj funkciji, nakon pravomoćne presude, može izgubiti mandat, dok istodobno osoba koja ima pravomoćnu presudu može sudjelovati na izborima, ovisno o okolnostima.
„Tako da je to jedan nonsens“, kazao je Vukadinović.
Sugovornici se slažu da kandidiranje osoba za koje se zna da su u kaznenom postupku ili su već pravomoćno osuđene pokazuje i razinu demokratskog kapaciteta Bosne i Hercegovine. Istodobno, upozoravaju da dio odgovornosti ostaje i na samim biračima, koji na izborima odlučuju kome će dati svoj glas.