Nedjelja, 22 Decembra, 2024

Kakva budućnost čeka objekte u krugu banjalučke Fabrike duvana?

Bez naših dozvola, u krugu Fabrike duvana ne može ništa da se radi – poručuju iz institucija za zaštitu kulturnog nasljeđa.

Na atraktivnu lokaciju u banjalučkoj ulici Kralja Petra I Karađorđevića su mnogi bacili oko – pogoni su nakon 130 godina pred zatvaranjem, a radnici pred otkazima, jer su bugarski vlasnici digli ruke od proizvodnje cigareta. U Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika kažu da nije bitno da li je privatno ili državno vlasništvo u pitanju, jer je riječ o zaštićenom području.

“Kompleks Fabrike duvana Banjaluka nalazi se na listi peticija nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Sama činjenica da se nešto nalazi na peticiji za proglašenje nacionalnim spomenikom, govori da je taj objekat, ta cjelina, da je u određenoj vrsti zaštite dok se ne donese konačna odluka u vezi sa tim”, objašnjava Goran Milojević, iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

O hotelu na jednoj od najprestižnijih lokacija u Banjaluci se priča već  godinama, ali sve je ostalo samo na tome. Gradska uprava priprema izmjenu regulacionog plana zone “Aleja Centar”, kojoj pripada Fabrika duvana, ali samo zemljište je dio koji se ne smije dirati.

“Mislim da taj dio Fabrike duvana, za sada, što se tiče regulacionog plana i grada Banjaluke, neće pretrpiti nikakve izmjene, iz tog razloga što je zaštićen. I tu zaštitu može da skida i stavlja jedino Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine”, rekao je Slobodan Stanarević, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Banjaluka.

Ako se obistine crne slutnje i fabrika zaista prestane sa radom, krug fabrike uz nekadašnji Carski drum bi po uzoru na mnoge industrijske komplekse na zapadu mogao postati izložbeni prostor. U Zavodu za zaštitu nasljeđa Srpske kažu da je Fabrika duvana, uz hidroelektranu u Delibašinom selu, jedini zaostatak austro-ugarske industrijske arhitekture u Banjaluci.

” Konzervatorska je filozofija da najbolje da ostane ono za šta je objekat prvobitno građen. Sve su više u svijetu popularne tzv. ‘brown-field’ investicije, gdje se nekakvi neupotrebljivi prostori, napušteni prostori, adaptiraju za novu namjenu”, rekla je Milijana Okilj,  iz Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS.

Pitanje Fabrike duvana će sutra biti pred članovima Vlade, koji će pokušati da nađu način da fabrika nastavi sa radom, a da  stotinak radnika ne ostane bez posla. Iz “Bulgartabaka”, vlasnika Fabrike duvana, ni danas nisu bili raspoloženi da stanu pred kameru.

(ATV)

Povezane vijesti

„SIMBIOZA“, NEZAKONITA GRADNJA, SUMNJIVE ZAMJENE ZEMLJIŠTA: Šta je obilježilo Stanivukovićev mandat

Mandat Draška Stanivukovića sasvim sigurno obilježilo je trošenje miliona maraka iz budžeta na razne infrastrukturne projekte, čiju realizaciju su pratile brojne neregularnosti.

Hajduci, ustanici, četnici i partizani: Po kojim je ratnicima nazvano najviše ulica u Banjaluci

Foto: Ringier 

Iako grad na Vrbasu već decenijama živi u miru, ulicama Banjaluke i danas marširaju srpske vojvode i partizanski komandanti, kosovski junaci, ustaničke čete i proleterske brigade. Od 710 banjalučkih ulica i trgova, najviše je onih koji nose ratnička imena.

Popular Articles