Jugoistočna Evropa zaostaje za ostatkom kontinenta po ulaganjima u energiju vjetra

Jugoistočna EVropa zaostaje za ostatkom kontinenta po ulaganjima u energiju vjetra, prema posljednjem izvještaju industrijskog udruženja WindEurope pod naslovom “Trendovi finansiranja i ulaganja: Europska ondustrija vjetroelektrana 2021.”. 

Evropa kao cjelina krenula je naprijed u 2021. s novim finansiranjem energije vjetra. Međutim, tempo ulaganja nije dovoljan za novi cilj 2030., dok je u jugoistočnoj Evropi glavni identificirani problem nedostatak stabilnog regulatornog okruženja, ističu iz udruženja, prenosi Balkan Energy News.

Tokom 2021. godine uložena je 41 milijarda eura za izgradnju novih vjetroelektrana u Evropi, čime je finansirano rekordnih 24,6 GW novih kapaciteta (19,8 GW vjetroelektrana na kopnu i 4,8 GW vjetroelektrana na moru).

Velika Britanija je 2021. ponovno uložila najviše u nove vjetroelektrane, 9,4 milijarde eura, a slijede Njemačka (8 milijardi eura) i Francuska (4,6 milijardi eura).
U saopštenju Evropske komisije REPowerEU predložen je novi cilj od 480 GW instaliranog kapaciteta energije vjetra u EU do 2030. U EU je prošle godine finansirano 19 GW novih projekata, znatno ispod potrebne stope od 32 GW godišnje za postizanje trenutnih ciljeva obnovljive energije od 40%.

Prema udruženju, “projekti energije vjetra predstavljaju atraktivnu investiciju i dugoročno bi trebalo biti dovoljno kapitala za njihovo finansiranje, ali problemi s dozvolama moraju se riješiti kako bi se spriječila kašnjenja.”

Kamatne stope zasad ostaju niske, ali je došlo do tržišnih turbulencija uzrokovanih nestašicama u lancu opskrbe i visokim cijenama energije, što je rezultiralo rekordno visokim stopama inflacije u četvrtom tromjesečju 2021. Istovremeno, ruska invazija na Ukrajinu dodatno je povećala pritisak na inflaciju i može oslabiti rast ometanjem trgovine.
Kretanja na tržištu sugeriraju da ulagači vjeruju da će ECB i druge centralne banke pooštriti monetarnu politiku sporije nego što se očekivalo. Međutim, srednjoročno gledano, uvjeti za finansiranje vjetroelektrana trebali bi ostati povoljni, navodi WindEurope.

​Kada je riječ o jugoistočnoj Evropi, finansirano je 880 MW novih projekata uz ulaganja u ukupnom iznosu od 1,4 milijarde eura, što predstavlja 6% novih kopnenih vjetroelektrana finansiranih u Europi.

Prema izvještaju, “na mnogim tržištima EU-a trenutno nema ulaganja u vjetar, unatoč tome što neke od tih zemalja imaju značajan potencijal za daljnje širenje vjetroelektrana. Nacionalne energetske politike i nedostatak stabilnog regulatornog okruženja utjecali su na nivo ulaganja i finansijskih obaveza u polovici država članica EU-a, uključujući mnoge u regiji SEE. Od 880 MW finansiranih kapaciteta, 685 MW, ili 78%, bilo je u Grčkoj.

​Od ukupno 41,4 milijarde eura prikupljenog kapitala za nove vjetroelektrane, 12,5 milijardi eura bilo je u zemljama koje nisu članice EU: UK, Ukrajina, Turska, Norveška, Rusija, Bosna i Hercegovina, Farski otoci, Sjeverna Makedonija i Srbija. Nakon Velike Britanije, Ukrajina je prikupila najviše kapitala od zemalja koje nisu članice EU, s 1,2 milijarde eura, a slijede Turska s 1,0 milijardi eura i Rusija s 0,4 milijarde eura.

Također treba napomenuti da je u 2021. godini bilo projektnih akvizicija od 800 miliona eura u Rumuniji, 400 miliona eura u Grčkoj i 100 miliona eura u Bugarskoj.

Indikator