Foto: Mondo
Nakon Austrije i Njemačke, još dvije zemlje Evropske unije namjeravaju da uvedu sankcije predsjedniku Republike Srpske i lideru SNSD, Miloradu Dodiku, kao i predsjedniku parlamenta Srpske, Nenadu Stevandiću i premijeru Radovanu Viškoviću, saznaje Srpskainfo iz dobro obaviještenih diplomatskih izvora.
Naš izvor tvrdi da su Poljska i Estonija sljedeće dvije zemlje koje razmatraju da uskoro uvedu sankcije Dodiku, a vrlo vjerovatno i Stevandiću i Viškoviću.
Rezultat je to diplomatskih pritisaka koje sprovode Velika Britanija i brojne evropske zemlje, koje smatraju da Dodik ruši ustavni poredak BiH.
Upravo ovo bila je i jedna od tema razgovora na jučerašnjem neformalnom sastanku ministara spoljnih poslova Evropske unije i ministara spoljnih poslova zemalja kandidata za članstvo u EU u Varšavi.
Izvor Srpskainfo ističe da je državni sekretar za spoljne poslove Velike Britanije Dejvid Lemi na tom sastanku zastupao stav kako je potrebno zauzeti agresivniji pristup prema BiH, posebno prema Dodiku.
Naš izvor dodaje da je Lemi u posljednje vrijeme u nekoliko navrata pomenuo da je u stalnoj komunikaciji sa američkim državnim sekretarom Markom Rubijem iz čega se može zaključiti da ovo nije samo britanska već „britansko-američka ofanziva na BiH“.
– Jedini koji su stali u odbranu Dodika u Varšavi, ali poprilično blago, bili su ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić i mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto. Ministar spoljnih poslova BiH, Elmedin Konaković Dodika je nazvao separatistom te pomenuo njegov jučerašnji poziv na linč poslanika Nebojšu Vukanovića, na šta ni Sijarto ni Đurić znali šta da kažu – tvrdi naš izvor.
Dodaje da su pojedine diplomate izrazile nezadovoljstvo i sa Draganom Ćovićem kojeg, takođe dijelom smatraju odgovornim za trenutno stanje u BiH.
Da je jedna od tema u Varšavi bila BiH, odnosno Dodik i vlast Srpske, potvrdio je i sam Marko Đurić koji je za pojedine medije izjavio „da je pritisak na rukovodstvo Republike Srpske veliki, prije svega na Milorada Dodika“.
On je dodao da u tom smislu raste broj onih koji glas pritiska ispoljavaju.
– Naša poruka je vrlo dosljedna i na ovom sastanku, kao i prethodnih 30 godina, a to je da podržavamo Srpsku u njenim Dejtonom definisanim nadležnostima i teritorijalni integritet BiH. Istovremeno ohrabrujemo dijalog unutar BiH između svih zainteresovanih, odnosno uključenih strana i smatramo da je veoma značajno da se taj dijalog vrši sa svim demokratski izabranim predstavnicima, bez isključivanja. Ovoj poruci pridružile su se i neke druge zemlje, a jedan broj zemalja imao je i veoma oštre stavove vezano za Dodika – rekao je juče Đurić.
Inače, Njemačka i Austrija su 3. aprila uvele sankcije Dodiku, Viškoviću i Stevandiću zbog kako su naveli napada na ustavni poredak BiH. Sankcije podrazumijevaju zabranu putovanja i blokadu imovine u tim zemljama.
Dodik, Višković i Stevandić već se nalaze i na američkoj crnoj listi.
Velika Britanija je u aprilu 2022. godine sankcionisala Dodika, a sada radi na dodatnom proširenju tih sankcija, dok je Vlada Holandije odlučila prije nekoliko dana da ne uvede sankcije Dodiku, a sankcijama se protive i Mađarska, Slovenija i Hrvatska.