Nedjelja, 5 Aprila, 2026

Izolacija u pandemiji dovela do snažnog porasta slučajeva depresije

Neviđena razina stresa uzrokovana društvenom izolacijom tijekom pandemije covida-19 mogla je dovesti do “masovnog” povećanja slučajeva tjeskobe i depresije, objavili su svjetski zdravstveni čelnici, navodi Hina.

Novo izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) procjenjuje da je u prvoj godini pandemije covida-19 globalna prevalencija anksioznosti i depresije porasla za više od 25 posto.

Analizom je utvrđeno da su žene više pogođene nego muškarci, a mlađi ljudi – posebno oni u dobi između 20 i 24 godine – više su pogođeni od starijih odraslih osoba.

WHO je rekao da je najveći porast depresije i anksioznosti pronađen na mjestima gdje je bilo mnogo zaraženih, a socijalna interakcija ograničena.

Rečeno je da bi rezultati trebali biti poziv na buđenje državama da pojačaju usluge i podršku mentalnom zdravlju.

Glavni direktor WHO-a dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je: “Informacije koje sada imamo o utjecaju covida-19 na mentalno zdravlje u svijetu samo su vrh ledenog brijega. Ovo je poziv na buđenje svim zemljama da posvete više pažnje mentalnom zdravlju i bolje podupiru mentalno zdravlje svoje populacije.”

WHO je ocijenio da je glavni pokretač naglog porasta tjeskobe i depresije stres uzrokovan društvenom izolacijom.

Posljedica pandemije bili su izmijenjeni uvjeti rada, teškoće u traženju podrške bliskih osoba i ograničenja u angažiranju unutar društvenih zajednica.

Ostali čimbenici uključivali su usamljenost ili strah od infekcije, kao i strah od vlastite smrti i smrti voljenih osoba.

Tuga nakon žalovanja zbog smrti bliske osobe i financijske brige također su možda bile okidač porasta tjeskobe i depresije.

Svjetsko zdravstveno tijelo priopćilo je kako se porast potreba za medicinskom pomoći depresivnih osoba poklopio s ozbiljnim poremećajima u uslugama mentalnog zdravlja što ostavlja “ogromne praznine u skrbi za one kojima je najpotrebnija”.

Devora Kestel, direktorica Odjela za mentalno zdravlje i zloupotrebu droga WHO-a, dodala je: “Iako je pandemija izazvala zanimanje i zabrinutost za mentalno zdravlje, također je otkrila kronično nedovoljna ulaganja u usluge mentalnog zdravlja. Zemlje moraju hitno djelovati na osiguranju podrške za mentalno zdravlje za sve”.

Prema istraživanju u 2020. broj slučajeva teških depresija porastao je za 27,6 posto, a broj tjeskobnih poremećaja porastao je za 25,6 posto.

“U smislu razmjera ovo je vrlo veliko povećanje”, rekao je za Afp Brandon Gray iz odjela WHO-a za mentalno zdravlje i zloupotrebe droga koji je koordinirao istraživanje.

Istraživanje pokazuje da “covid-19 ima ogromni utjecaj na ljudsko mentalno zdravlje i dobrobit.”

Studija je pokazala da postoji veći rizik suicidalnog ponašanja i samoozljeđivanja među mladima od početka krize.

Iscrpljenost medicinskog osoblja, usamljenost i obolijevanje od covida 19 povećavali su rizike za suicidalne misli, pokazalo je istraživanje.

Također je utvrđeno da osobe koje žive s mentalnim poremećajima imaju veći rizik od razvoja teškog oblika covida i od smrti od te bolesti.

Jedan od razloga, po Grayu, može biti da takve osobe vode nezdraviji život uz veću učestalost pušenja i zloupotreba lijekova i opojnih sredstava te su prosječno veće težine u odnosu na opću populaciju.

(Agencije)

Povezane vijesti

Burnout ili depresija? Ključne razlike koje morate znati

Ilustracija Burnout ili depresija? Dilema koju imaju mnogi ljudi širom sveta. Savremeni način života donosi mnogo mogućnosti, ali i ogromne pritiske. Visoki zahtevi na poslu, stalna...

Biljke se nose sa stresom dodirujući jedna drugu

Foto: Stefan.lefnaer/Wikimedia Commons Ljudi nisu jedina vrsta koja se snalazi uz malu pomoć svojih prijatelja. Određene vrste fizičkog dodira među biljkama im omogućavaju da bolje...

Popular Articles