Vijeće za štampu i online medije u BiH prezentiralo je izmjene i dopune Kodeksa za štampane i online medije BiH.
Na izmjenama i dopunama Kodeksa radili su članovi Ekspertske grupe prof. dr. Enes Osmančević (predsjednik), prof. dr. Lejla Turčilo, urednik Berislav Jurič, novinarka Suzana Mijatović i advokat Dražen Zubak.
Predsjednik Ekspertske grupe Enes Osmančević kazao je da su bitno intevenirali u svih 15 članova Kodeksa, dopunili ga prečistili i ubacili nove odredbe u gotovo svim tim članovima.
Dodali su osam novih članova koji se prvenstveno odnose na korištenje informacionih tehnologija želeći ukazati na profesionalno, dobronamjerno, civilizirano i humano korištenje tehnologije. Tretirali su i problem dezinformacija za koji kaže da je sve učestaliji u medijima generalno s ciljem širenja panike i zbunjenosti; potom nespojivost novinarske profesije sa nekim drugim djelatnostima naročito u oblasti političke sfere i prigovor savjesti koji se odnosi na to da novinar ima pravo odbiti neki od zadataka ako se to ‘kosi’ sa njegovim uvjerenjima.
– Regulirali smo i pokušali ukazati na značaj regulacije u vezi sa primanjem poklona i darova odnosno priviligijama odnosno nedopustivo ponašanje novinara u tom smislu. To utječe negativno na profesionalno izvještavanje – kazao je.
Ukazali su, kaže i na potrebu etičkog pribavljanja informacija, a fokusirali su se i na reklamiranje i sponzoriranje posebno na to da treba vidno odvojiti reklamne od informativnih sadržaja odnosno ukazati jasno na izvor sponzoriranja.
– Uvrstili smo i član u vezi sa transparentnošću medija odnosno potrebom da se mediji identificiraju na način da objave imena glavnih urednika i brojeve telefona. Ranija istraživanja pokazala su da je u BiH mapirano 615 portala od toga ih 270 nije imalo impresum odnosno nisu imali potpuni impresum – kazao je.
Članica Ekspertske grupe Lejla Turčilo kaže da Kodeks koliko služi građanima, kao potencijalni okvir za potencijalno upućivanje prigovora i žalbi komisiji Vijeća za štampu, toliko da prije svega služi kao orijentir za rad štampanim i online medijima u BiH, a u cilju da i ne dolazi do tih žalbi ili pritužbi građana prema medijima.
– Važno nam je bilo da Kodeks preciznije definira neke pojmove da bismo izbjegli mogućnost da budu, i u samim žalbama i prigovorima na medijske sadržaje štampanih i online medija, zloupotrijebljeni ili pogrešno upotrijebljeni – kazala je.
Ključno je, kaže, da štampani i online mediji i građani budu informirani o izmjenama Kodeksa, a najavila da bi taj dokument uskoro trebalo da bude dostupan i na web stranici Vijeća za štampu.
Izmjene i dopune Kodeksa za štampane i online medije BiH Vijeće je realiziralo u okviru UNESCO-EU finansiranog projekta “Izgradnja povjerenja u medije u jugoistočnoj Evropi i Turskoj – Faza 2”.
Enes Osmančević bio je jedan od članova Ekspertske grupe za uspostavu Vijeća za štampu 1998./99. godine, a danas kaže da je novinarska profesija doživjela mnogo izmjena, komunikacijska situacija se izmijenila, standardi novinarstva se promijenili odnosno podigli. Sad im je, kaže, bio cilj dati doprinos mehanizmu samoregulacije medija na način da su se referirali na neke evropske standarde novinarstva.
Prvi Kodeks usvojila su udruženja novinara na sjednici u aprilu 1999. godine. Vijeće za štampu i online medije dopunilo je, u konsultaciji sa udruženjima, taj dokumentu u februaru 2005., augustu 2006., decembru 2006. i junu 2011. godine.