Do sada je završeno oko 65 odsto radova na izgradnji nove “Eko toplane” na drvnu sječku, a potpuno će biti spremna za isporuku toplotne enrgije tek krajem januara naredne godine, saopšteno je odbornicima kluba “Sloboda” tokom današnje posjete gradilištu. Koliko novca je do sada uložio Grad, a koliko IEE, ne zna se. Zna se da je Borko Torbica “menadžer” nove “Eko toplane”, vlasnik firme IEE koja je partner grada, ali i vlasnik i direktor Elnosa koji gradi i oprema novu toplanu.
Odbornici kluba “Sloboda” u Skupštini Banjaluke posjetili su danas gradilište buduće “Eko Toplane” kako bi izvršili uvid u provođenje ugovora sa strateškim partnerom Grada kompanijom IEE.
Milenko Jaćimović, šef Kluba odbornika “Sloboda” kaže da su željeli da pred vanrednu sjednicu Skupštine grada, koja se održava sutra, ostvare potpun uvid u stanje i realizaciju projekta nove Eko toplane.
– Na osnovu onoga što smo vidjeli procjenjujemo da je završeno 65% radova, što znači da će vremenski rok koji je zacrtan u aktima koji su potpisani i odobreni u Skupštini grada vjerovatno biti probijen, kazao je Jaćimović.
Iz IEE uvjeravaju da će dio postrojenja biti u funkciji već od 15. novembra i da do završetka predstoji još nekoliko faza.
– Moje je zadovoljstvo što sam imao priliku da odbornicima iz Skupštine Grada prezentujem ono što smo uspjeli da realizujemo. Danas smo pričali o realizaciji, o dinamici i o rokovima. Potpuno grijanje iz toplane će krenuti 15. novembra, a kompletnih 49 megavata će u funkciji biti 30. januara, rekao je Borko Torbica, projekt menadžer IEE.
Iako su odbornici “Slobode” tražili podatke o vrijednosti do sada izvedenih i plaćenih radova i koliko je ko od partnera uložio, tu informaciju nisu dobili. Elnos doo Banjaluka, firma u vlasništvu Borka Torbice, izvođač je redova za firmu IEE koja je strateški partner Grada u izgradnji “Eko toplane”. Elnos proizvodi dio opreme i praktično fakturiše praktično sam sebi, jer je Borko Torbica vlasnik i IEE, ali i direktor, odnosno projekt-menadžer “Eko toplane”.
Prema našim saznanjima kotlovi se proizvode u kooperaciji, radionički, ne fabrički, i upitno je posjedovanje atesta, što ne garantuje kvalitet i sigurnost kotlova i opreme.
Budući da meteorolozi najavljuju skori pad temperature, a da postojeća Toplana nema dovoljne zalihe mazuta, niti će nova uskoro biti spremna za isporuku toplotne energije, odbornici su skeptični po pitanju grijanja grada u tekućoj sezoni.
Jaćimović je podsjetio na izjave gradonačelnika Banjaluke Igora Radojičića, koji je rekao da on neće nabavljati mazut iz inostranstva jer ne želi da novac građana Banjaluke odlazi van RS.
– Sada vidimo da u ovoj fazi kupujemo određene količine mazuta i još nemamo isporuku toplotne energije iz “Eko toplane”. U najgorem slučaju, ako se dogodi da sječku budemo nabavljali u Hrvatskoj, to će biti još gore, rekao je Jaćimović.
Indikativno je da je ovo već drugi put da partneri – Grad i IEE prolongiraju početak rada nove toplane, koja je trebalo d abude u funkciji do kraja godine.
– Sedam i po mjeseci je rok za završetak svih radova od momenta uvođenja u posao, s tim što bi gradnja trebalo da ide modularno i dio kapaciteta trebalo bi da bude raspoloživ, odnosno upotrebljiv i ranije. Nadam se da bi dio toga mogao biti upotrijebljen u narednoj grijnoj sezoni. Do kompletne instalacije, stara toplana je dužna da obezbijedi grijanje, rekao je Radojičić uoči početka gradnje nove toplane.
Stručnjaci skeptični
Stručnjaci iz oblasti termoenergetike ukazuju na kompleksnost problema grijanja velikih urbanih sredina kakva je Banjaluka i ističu da se u ovaj projekat ušlo bez valjane studije.Takođe ukazuju na problem obezbjeđivanja dovoljnih količina energenta, drvne sječke, kojeg u okruženju od 50 kilometara nema dovoljno za potrebe toplana na biomasu u banjaluci, Gradišci, Prijedoru i Kozarskoj Dubici.
Profesor na Mašinskom fakultetu u Banjaluci, prof. dr Pero Petrović kaže da proširenje toplotnog izvora Toplane koja je snage 5 kotlova od 50 megavata, to znači da je 250 megavata u kotlovima snage 5 megavata nema nikakvu tehničku opravdanost.
– Tako veliki sistem koji se sastoji od 5 kotlova na mazut snage 50 megavata pojačavati kotlovima snage od 5 megavata po meni ne bi radili ni ljudi obrazovnog nivoa osnovne škole. Jednostavno, to u principu nije praksa ne izgleda logično, a da li je nešto logično ne može se suditi bez izrade detaljne studije i bez revizije te studije, kaže profesor Petrović.
Osim ovog problema, i dalje je upitna nabavka osnovnog energenta, drvne sječke, koje nema u dovoljnim količinama u krugo od 50 kilometara, koji je garancija ekonomske isplativosti po pitanju cijene transporta.
Ako je, kako se tvrdi, za banjalučku “Eko toplanu” potrebno 80 hiljada kubika drvne sječke, valja napomenuti da u regiji postoji još nekoliko toplana na biomasu. U Gradišci, za čiji rad je po sezoni potrebno 20.000 kubika, onu u Prijedoru 30 hiljada kubika i za toplanu mljekare u Kozarskoj Dubici 10 hiljada kubika. Pitanje je – odakle će se obezbijediti tolike količine ovog energenta?
(Istinito)