Foto: Agencije
Iran i Izrael nastavili su razmjenjivati zračne i raketne napade dok se svijet u ponedjeljak priprema za odgovor Teherana na američki napad na njegove nuklearne lokacije, a američki predsjednik Donald Tramp pokrenuo je ideju promjene režima u Islamskoj Republici.
Iran se u nedjelju obvezao da će se nastaviti braniti, dan nakon što se SAD pridružio Izraelu u najvećoj zapadnoj vojnoj akciji protiv zemlje od Islamske revolucije 1979. godine, unatoč pozivima na suzdržanost i povratak diplomaciji iz cijelog svijeta.
Komercijalni satelitski snimci pokazali su da je američki napad u subotu na iransku podzemnu nuklearnu elektranu Fordo teško oštetio ili uništio duboko zakopano mjesto i centrifuge za obogaćivanje uranija koje su se u njemu nalazile, ali točni razmjeri štete na toj lokaciji nisu utvrđeni, rekli su stručnjaci.
U svojim posljednjim komentarima na društvenim mrežama o američkim napadima, Tramp je rekao da je “svim nuklearnim lokacijama u Iranu nanesena monumentalna šteta”.
“Najveća šteta dogodila se daleko ispod razine tla. U metu!!!” napisao je na svojoj platformi Socijalna istina.
Tramp je ranije pozvao Iran da odustane od bilo kakve odmazde i rekao da “sada mora sklopiti mir” ili će “budući napadi biti daleko veći i puno lakši”.
SAD je lansirao 75 precizno navođenih projektila, uključujući bombe za uništavanje bunkera i više od dva tuceta projektila Tomahavk, na tri iranska nuklearna postrojenja, rekao je novinarima predsjednik Združenog stožera, general Den Kejn.
Međunarodna agencija za atomsku energiju, UN-ovo nadzorno tijelo za nuklearnu energiju, izjavila je da nakon američkih napada nije zabilježeno povećanje razine zračenja izvan lokacije. Rafael Grosi, glavni direktor agencije, rekao je za Si En En da još nije moguće procijeniti štetu nastalu pod zemljom.
Visoki iranski izvor rekao je Rojtersu da je većina visoko obogaćenog uranija u Fordou premještena negdje drugdje prije napada. Rojters nije mogao potvrditi tu tvrdnju.
Teheran, koji poriče da njegov nuklearni program ima bilo kakvu drugu svrhu osim mirnodopske, poslao je rafal projektila na Izrael nakon američkog napada, ranivši brojne ljude i uništivši zgrade u Tel Avivu.
No, zasad nije ispunio svoje glavne prijetnje odmazdom, da će ciljati američke baze ili zaustaviti isporuke nafte koje prolaze kroz Hormuški tjesnac.
Pokušaj prekidanja opskrbe naftom u Perzijskom zaljevu zatvaranjem tjesnaca mogao bi uzrokovati vrtoglavi porast globalnih cijena nafte, poremetiti svjetsko gospodarstvo i izazvati sukob s ogromnom Petom flotom američke mornarice sa sjedištem u Zaljevu.
Cijene nafte skočile su u ponedjeljak na najvišu razinu od siječnja.
Iranski parlament odobrio je zatvaranje tjesnaca, koji Iran dijeli s Omanom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iranska Pres TV izjavila je da bi za svaki takav potez bilo potrebno odobrenje Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, tijela kojim upravlja iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei.
Kejn je rekao da je američka vojska pojačala zaštitu trupa u regiji, uključujući Irak i Siriju. Američki Stejt Department izdao je sigurnosno upozorenje za sve američke građane u inozemstvu, pozivajući ih na “povećani oprez”.
Američki državni tajnik Marko Rubio u nedjelju je pozvao Kinu da potakne Iran da ne zatvara tjesnac, rekavši u emisiji Foks Njuza da bi to bila “strašna pogreška”.
“Za njih je to ekonomsko samoubojstvo ako to učine. I mi zadržavamo mogućnosti za rješavanje toga, ali i druge zemlje bi to trebale razmotriti. To bi puno više naštetilo gospodarstvima drugih zemalja nego našem”, rekao je.
Izraelska vojska izvijestila je o lansiranju rakete iz Irana u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak, rekavši da ju je presrela izraelska obrana.
Sirene za zračnu uzbunu oglasile su se u Tel Avivu i drugim dijelovima središnjeg Izraela. Iran je više puta ciljao Veliki Tel Aviv – metropolitansko područje s oko 4 milijuna ljudi – poslovno i ekonomsko središte Izraela gdje se nalaze i kritična vojna sredstva.
Iranske novinske agencije izvijestile su da je protuzračna obrana aktivirana u središnjim teheranskim okruzima kako bi se suprotstavila “neprijateljskim ciljevima” te da su izraelski zračni napadi pogodili Parčin, lokaciju vojnog kompleksa jugoistočno od glavnog grada.
Izraelski dužnosnici, koji su započeli neprijateljstva iznenadnim napadom na Iran 13. lipnja, sve češće govore o svojoj ambiciji da sruše tvrdokorni šijitski muslimanski klerikalni establišment.
Dok je Teheran vagao svoje mogućnosti, očekuje se da će iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči u ponedjeljak u Moskvi razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Kremlj ima strateško partnerstvo s Iranom, ali i bliske veze s Izraelom.
Govoreći u nedjelju u Istanbulu, Arakči je rekao da će njegova zemlja razmotriti sve moguće odgovore i da neće biti povratka diplomaciji dok se ne uzvrati.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je američke napade za koje je reklo da su potkopali Ugovor o neširenju nuklearnog oružja i upozorilo na širenje sukoba na Bliskom istoku.
Vijeće sigurnosti UN-a sastalo se u nedjelju kako bi raspravljalo o američkim napadima, dok su Rusija, Kina i Pakistan predložile da tijelo od 15 članica usvoji rezoluciju kojom se poziva na trenutni i bezuvjetni prekid vatre na Bliskom istoku.
Glavni tajnik UN-a Antonio Gutereš rekao je Vijeću sigurnosti da američka bombardiranja u Iranu označavaju opasan zaokret u regiji i pozvao na povratak pregovorima o iranskom nuklearnom programu.
Agencije