Foto: Fena
Očekivana objedinjena inflacija u BiH za ovu godinu iznosi 4,2 odsto, a za sljedeću godinu 3,6 odsto, što je niže od očekivanja iskazanog u decembru, objavila je Centralna banka BiH.
Naime, kako su naveli u Centralnoj banci BiH, kvartalna anketa o inflatornim očekivanjima pokazala je da je očekivana inflacija za ovu godinu niža nego što su učesnici smatrali u decembru prošle godine, kada su predviđali prosječnu inflaciju od 5,8 odsto.
“Inflatorna očekivanja za narednu godinu iznose 3,6 odsto, što predstavlja pad u odnosu na decembarski krug ispitivanja, kada su projekcije stope inflacije za 2025. godinu iznosile 5,5 odsto”, navedeno je u kvartalnoj anketi o inflatornim očekivanjima koju sprovodi Centralna banka.
Nadalje se navodi da ovo ujedno predstavlja i najniža očekivanja stope inflacije u posljednjoj godini dana.
“Da li će inflatorni pritisci nastaviti popuštati u narednom periodu i uzrokovati postepenu stabilizaciju očekivane inflacije, ostaje da vidimo”, naveli si iz Centralne banke.
Iz te institucije su dodali da pozitivna očekivanja inflatornih kretanja za ovu i narednu godinu impliciraju pozitivne tendencije cjelokupne privrede.
Da finansijske institucije prilikom ovakvih prognoza prilaze sa više optimizma, za “Nezavisne novine” kazao je ekonomski analitičar Milenko Stanić, dodajući da finansijske institucije u toku godine najčešće dva puta vrše odgovarajuće korekcije.
“Sigurno je da su inflatorna očekivanja bitna, jer su bitan faktor rasta cijena inflacije. Očekivanja se najčešće ugrađuju u inflaciju, jer kad vi očekujete visoke stope inflacije, onda svi tako i planiraju, ugrađuju u budžete, preduzeća u svoje planove i to sve utiče na održavanje visokih stopa inflacije”, kazao je Stanić.
Dodao je da kada se govori o korekcijama ovih očekivanja, one dolaze kao rezultat najavljenih promjena u politikama Centralne banke SAD i najava Centralne banke EU.
“One su najavile da će od polovine ove godine pristupiti smanjenju kamatnih stopa. Takođe, mjere koje su preduzete prošle godine u SAD i EU dale su rezultate i inflacija pada brže nego što se očekivalo u projekcijama prošle godine”, rekao je Stanić, ističući da najave ključnih svjetskih finansijskih institucija i te kako utiču na BiH.
“Dosta inflacije kod nas je uvozna, koja dolazi kupovinom robe iz inostranstva. Treba imati u vidu i kretanje agregatne tražnje na domaćem tržištu, odnosno potrošnje stanovništva, jer tu imamo smanjenje potrošnje stanovništva, nastale kao rezultat rasta cijena robe u proteklom periodu, koji nije praćen adekvatnim rastom primanja stanovništva. Kada god se desi smanjenje agregatne tražnje, nema pritiska na rast cijena, te su proizvođači prinuđeni da smanjuju cijene”, naveo je Stanić.
Istakao je da se sve ovo može poremetiti ako dođe do globalnih poremećaja, kao što su novi sukobi i problemi u međunarodnim odnosima, koji bi povećali cijene energenata, jer se to mora ugraditi u cijenu robe i usluga.
“To u ovom trenutku ne možemo projektovati, a to je i razlog što i domaće i svjetske finansijske institucije dva puta godišnje projektuju kretanja inflacije”, zaključio je Stanić.
Kako je za “Nezavisne novine” rekao ekonomski analitičar Igor Gavran, ova očekivanja su u skladu s očekivanjima u evrozoni i u skladu sa praćenjem cijena u Evropi.
“U vrijeme kada su ova očekivanja nastala, vjerovatno su bila utemeljena i bazirana na trenutnim trendovima. Međutim, u zadnje vrijeme imamo ponovo rast cijena energenata, prije svega nafte, a s druge strane imamo najave u FBiH da će se povećati cijena električne energije”, rekao je Gavran, dodajući da ako do rasta ovih cijena dođe, onda bi u ovoj godini moglo doći do revizije tih očekivanja na više stope, a posebno u narednoj godini.
“Ne vjerujem da će stope inflacije biti niže, mislim da je jedino moguće da one budu više”, kazao je Gavran, ističući da je teško reći šta bi ovo generalno značilo za građane.
“Da li će se stopa od tri ili četiri odsto odnositi na cijene hrane ili će to biti prosjek, uzimajući u obzir ono što veći dio stanovništva svakako ne može priuštiti, to je veliko pitanje. Najaktuelnije za BiH su cijene energenata i cijene hrane, a što se tiče ovih prognoza, teško je reći šta se sve obuhvata”, naveo je Gavran, naglašavajući da ova očekivanja nisu nikakvo ohrabrenje, jer ako se rast nastavi, a cijene su nerealno visoke, sa tačke životnog standarda će opet biti sve teže.