Imenovanje u sukob interesa: Alen Zulić postao direktor bez konkursa i mimo zakona
Foto: Screenshot / Alen Zulić
Alen Zulić, vijećnik u Gradskom vijeću Grada Bihać imenovan je za vršioca dužnosti direktora javnog preduzeća Nacionalni park „Una“ bez javnog konkursa i uz otvoreno kršenje zakona.
Iako je Zakon o sukobu interesa u organima vlasti FBiH jasan i ne dozvoljava izabranim zvaničnicima da budu imenovani u upravu ili na poziciju ovlaštenog lica u javnom preduzeću, Vlada Federacije BiH je na sjednici u aprilu ove godine dala saglasnost na odluku Nadzornog odbora JP Nacionalni park „Una“ iz Bihaća da Alena Zulića, gradskog vijećnika u Bihaću, imenuje na mjesto v.d. direktora ovog javnog preduzeća.
Kako se radi o imenovanju na nespojive funkcije, koje je nemoguće prijaviti jer u Federaciji BiH još uvijek ne postoji tijelo nadležno za sukob interesa, TI BiH se neposredno nakon ovih saznanja obratio Vladi FBiH sa zahtjevom da se nadzorni odbor izjasni o ovoj odluci. U odgovoru se navodi kako članovi nadzornog odbora „nisu imali informaciju da isti ne ispunjava formalno-pravne uslove jer se za imenovanje vršioca dužnosti ne provodi konkursna procedura“ te da je imenovani (Zulić) odmah po preuzimanju funkcije v.d. direktora upoznat sa odredbama Zakona o sukobu interesa i nespojivosti funkcija koje je u tom momentu obavljao.
TI BiH se takođe obratio i upravi Nacionalnog parka Una sa zahtjevom da obrazloži imenovanje osobe na očigledno nespojive funkcije, na šta su iz ovog preduzeća izjavili da je nadzorni odbor prilikom imenovanja u obzir uzimao formalno pravne uslove, te da se prilikom imenovanja na poziciju vršioca dužnosti ne razmatraju opšti i posebni uslovi za izbor za direktora.
Ovakvo tumačenje predstavlja opasan presedan budući da povlači zaključak da se bilo ko može imenovati za v.d. direktora, bez obzira na uslove koje propisuje zakon. Osim toga, ne postoji niti jedna zakonska odredba koja daje uporište za ovakav pristup jer formalno ali i u praksi vršioci dužnosti imaju identična ovlaštenja kao i direktori javnih preduzeća koji su imenovani u „punom kapacitetu”.
TI BiH se po ovom slučaju obratio i Gradskom vijeću Grada Bihaća sa upitom da li je Alen Zulić prilikom imenovanja na poziciju direktora javnog preduzeća obavijestio Centralnu izbornu komisiju BiH (CIK) i lokalni parlament.
U odgovoru se navodi da je Zulić predsjedavajućem gradskog vijeća dostavio informacije o svom imenovanju 28.06.2024. godine, dakle dva mjeseca nakon imenovanja, te da je CIK prihvatio prestanak njegovog mandata u Gradskom vijeću Grada Bihaća.
Ovim se ipak nije riješio problem spornog imenovanja, budući da Zakon o sukobu interesa ne dozvoljava da izabrani zvaničnici budu postavljeni u uprave javnih preduzeća šest mjeseci nakon isteka mandata. Time je Alen Zulić bio u sukobu interesa ne samo kad je postao v.d. direktora, već i onog trenutka kad je vratio mandat u gradskom vijeću, budući da nije prošlo neophodnih šest mjeseci kako bi se njegovo imenovanje moglo smatrati zakonski prihvatljivim.
Ovakve situacije su posljedica toga što u Federaciji BiH od 2013. nije utvrđeno ni uspostavljeno tijelo nadležno za postupanje u slučaju sukoba interesa nosilaca javnih funkcija, što su institucije shvatile kao otvoren prostor za nezakonita imenovanja, a sukob interesa funkcionera se i praktično ne može sankcionisati.
I pored glasnih najava da će se prekinuti sa praksom imenovanja na nespojive funkcije, te raditi na suzbijanu sukoba interesa, aktuelna vlast u FBiH, ubrzo nakon formiranja Vlade, povukla je sve zakone iz parlamentarne procedure uključujući i onaj o sukobu interesa, koji nikada nije vraćen niti je usvojen, iako ta oblast spada u jedan od ključnih prioriteta koje je EU postavila pred BiH.
