Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane objavio je analizu pod nazivom “Bosna i Hercegovina 2026: Između euroatlantske integracije i politika destabilizacije”, u kojoj ocjenjuje da aktuelna politička kriza u Bosni i Hercegovini nadilazi unutrašnje političke okvire i predstavlja dio šireg geopolitičkog nadmetanja koje oblikuje budući sigurnosni poredak Zapadnog Balkana i Evrope.
U analizi se navodi da se Bosna i Hercegovina nalazi na jednoj od najvažnijih političkih i sigurnosnih prekretnica od završetka rata, u trenutku kada su prisutni pokušaji slabljenja državnih institucija, kontinuirane prijetnje secesijom te se zemlja priprema za Opće izbore zakazane za 4. oktobar 2026. godine.
Institucionalna kriza i izazovi ustavnom poretku
IFIMES ističe da većina građana podržava evropski put, jačanje institucija i ekonomski razvoj, dok pojedini politički akteri institucionalne blokade i proizvodnju političkih kriza koriste za očuvanje moći i usporavanje reformskih procesa.
U analizi se navodi da Dodik, uprkos pravosnažnoj sudskoj odluci kojom mu je izrečena zabrana obavljanja javne funkcije, nastavlja nastojanja da zadrži politički utjecaj te ostaje jedan od najznačajnijih centara političke moći u Republici Srpskoj.
IFIMES upozorava i na, kako navodi, institucionalne slabosti zbog kojih nadležne institucije još nisu osigurale potpuno izvršenje pravosnažne sudske odluke, ocjenjujući da je potrebno dodatno ojačati nezavisnost i efikasnost pravosuđa, uključujući odgovornost Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV).
Prema ocjeni Instituta, politike koje dovode u pitanje teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine predstavljaju izazov Dejtonskom mirovnom sporazumu, regionalnoj stabilnosti i evropskoj sigurnosti.
NATO ostaje strateški cilj
IFIMES navodi da je članstvo Bosne i Hercegovine u NATO savezu već definiran strateški cilj države kroz važeće zakone, odluke i međunarodne obaveze.
Podsjećaju da član 84. Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine propisuje obavezu provođenja aktivnosti potrebnih za prijem zemlje u NATO, dok su isti ciljevi potvrđeni i kroz Sigurnosnu i Odbrambenu politiku BiH, kao i učešćem u Akcionom planu za članstvo (MAP).
Institut ocjenjuje da članstvo u NATO-u predstavlja mnogo više od sigurnosnog aranžmana, jer doprinosi jačanju vladavine prava, demokratskih institucija i međunarodnog kredibiliteta države, uz dodatne sigurnosne garancije i smanjenje prostora za destabilizacijske procese.
OHR i EUFOR ključni za očuvanje stabilnosti
U analizi se naglašava da Ured visokog predstavnika (OHR) ostaje jedan od ključnih garanata Dejtonskog mirovnog sporazuma te da bi svako slabljenje međunarodnih mehanizama nadzora predstavljalo ozbiljan rizik za mir i sigurnost Bosne i Hercegovine.
IFIMES smatra da bi destabilizacija Bosne i Hercegovine imala posljedice i na sigurnost cijelog Zapadnog Balkana, dok prisustvo međunarodnih snaga, uključujući misiju EUFOR Althea, ostaje važan faktor očuvanja sigurnog okruženja.
Institut također ocjenjuje da je potrebno što prije osigurati izbor novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini te dodatno ojačati ulogu Evropske unije u regionu.
Korupcija kao sigurnosni izazov
Analiza upozorava da Bosna i Hercegovina nije suočena samo s političkom krizom, već i s dubokom krizom upravljanja, institucionalnog povjerenja i odgovornosti.
Korupcija, zloupotreba institucija, netransparentne javne nabavke i politička kontrola javnih resursa, navodi IFIMES, predstavljaju jedan od najvećih izazova za razvoj države.
Institut smatra da borba protiv korupcije više nije isključivo pitanje vladavine prava, već i pitanje nacionalne sigurnosti, te poziva na intenzivniju međunarodnu saradnju u finansijskim istragama, praćenju tokova kapitala i borbi protiv organiziranog kriminala.
Izbori kao strateška odluka
IFIMES ocjenjuje da će Opći izbori 4. oktobra predstavljati jednu od najvažnijih političkih prekretnica od završetka rata.
Prema analizi, građani neće birati samo nove političke predstavnike nego će odlučivati između dva modela razvoja zemlje – evropskih i euroatlantskih integracija, jačanja institucija i reformi, ili nastavka politika institucionalnih blokada i političkih podjela koje usporavaju evropski put Bosne i Hercegovine.
Upozorenje zbog međunarodnog nadzora
Institut podsjeća da je Bosna i Hercegovina uvrštena na listu država pod pojačanim međunarodnim nadzorom u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma u okviru FATF/MONEYVAL standarda.
Navodi se da to predstavlja ozbiljno upozorenje međunarodne zajednice zbog nedovoljne primjene zakonskog okvira i nedostatka političke volje za provođenje obaveza u toj oblasti.
Zaključak
IFIMES zaključuje da Bosna i Hercegovina ima realnu priliku za napredak prema članstvu u Evropskoj uniji i NATO savezu, ali samo uz jačanje državnih institucija, provođenje reformi, odlučnu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala te zaštitu ustavnog poretka.
Prema ocjeni Instituta, stabilnost Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od ključnih faktora sigurnosti Zapadnog Balkana i Evrope, dok nastavak političkih podjela i institucionalnih blokada povećava rizik od novih kriza. Zbog toga, poručuje IFIMES, neophodno je jačati institucije, provoditi reforme i osigurati jasno opredjeljenje ka evropskoj i euroatlantskoj budućnosti zemlje.