Foto: Ringier
Na biračka mjesta ne stižu samo nove tehnologije. Stiže i potpuno novi način glasanja.
Dok jedni u ovome vide priliku da se konačno stane u kraj izbornim malverzacijama, drugi upozoravaju da bi se problem mogao pojaviti tamo gdje ga možda najmanje očekujemo u rukama birača.
Predsjednik CIK Jovan Kalaba uvjerava da će novi sistem glasanje učiniti jednostavnijim. Ipak, postavlja se pitanje koliko je realna ta “jednostavnost” kada birači prvi put u ruke uzmu listić koji se prilično razlikuje od onoga na koji su godinama navikli?
Jer više neće biti dovoljno samo pronaći poznato ime i staviti čuveni „X“.
Šta vas, onda, zapravo čeka kada dođete na biračko mjesto?
Krenimo redom.
Kako je objavila Centralna izborna komisija BiH, prvi korak ostaje identifikacija. Na biračko mjesto dolazite sa važećom ličnom kartom, vozačkom dozvolom ili pasošem BiH. Nakon elektronskog očitavanja podataka slijedi biometrijska identifikacija – kažiprst desne ruke polaže se na senzor uređaja.
Ako je sve prošlo kako treba, uređaj štampa potvrdu koju birač potpisuje. Nakon toga preuzimate glasačke listiće, kandidatsku listu i zaštitnu fasciklu – pa pravac kabina.
I tu bi stvari mogle da se zakomplikuju.
Glasački listići više nisu baš onakvi kakve pamtimo. Označavaju se isključivo posebnim flomasterom koji se nalazi u kabini, a kod listića sa imenima kandidata, kružić ispred imena mora biti potpuno ispunjen i to samo kod jednog kandidata. Kod drugog dijela listića situacija je malo drugačija: lijevo se nalaze politički subjekti, dok su desno redni brojevi kandidata.
Birač može potpuno ispuniti kružić ispred samo jednog političkog subjekta. Međutim, postoji i druga mogućnost – uz izbor jednog političkog subjekta, moguće je označiti i jednog, dva ili najviše tri kandidata sa njegove liste. Ko je koji broj, birači mogu provjeriti u kandidatskoj listi koju dobijaju uz glasačke listiće.
Nakon glasanja nema presavijanja listića. Oni se ravno stavljaju u zaštitnu fasciklu, a zatim se jedan po jedan ubacuju u skener, licem okrenuti prema dolje. Nakon toga zaštitnu fasciklu i kandidatsku listu treba vratiti članu biračkog odbora.
Sve ovo bi moglo da bude poseban izazov starijim biračima, koji su decenijama navikli na isti obrazac – pronaći stranku ili kandidata, staviti oznaku i završiti posao.
Sada ih čekaju krugovi, brojevi i nova pravila koja će morati savladati prije nego što izađu iza glasačke kabine.
Upravo zato će naredni period biti ključan. Nije dovoljno samo uvesti novu tehnologiju – potrebno je objasniti građanima kako da je koriste.
A ako građani na vrijeme ne upoznaju nova pravila, postoji realan strah da bi nevažećih listića moglo biti više nego ranije. Na Opštim izborima 2022. godine bilo ih je 6,65 odsto, dok se u prethodnim izbornim ciklusima taj procenat kretao između pet i deset odsto.
Zastrašivanje
Politička analitičarka Tanja Topić nije sigurna da će novi sistem zaista biti toliko jednostavan kako to tvrdi predsjednik CIK.
-Tek nakon “pojašnjenja” CIK mnogi su se našli u čudu, šta su kontrolne fascikle, šta sa njima nakon glasanja. Teško da ustaljene navike i procedure koje su primjenjivane godinama mogu preko noći da se zaborave, a mi svi postanemo digitalno pismeni. Bez namjere potcjenjivanja glasača, očekujem dosta problema. Već sad su građani sluđeni jednostavnim objašnjenjima iz CIK i zastrašivanjem od strane političkih subjekata, ali jednom moramo početi – rekla je Topićeva.
Nevažeći listići
S druge strane, u Transparensi Internešenelu BiH smatraju da bi nova tehnologije ipak trebalo da donesu više koristi nego problema. Damjan Ožegović kaže da bi izborna tehnologija trebalo da doprinese smanjenju nepravilnosti, ako ne i njihovom potpunom iskorjenjivanju.
-U tom smislu su značajne. Da li će sam način glasanja biti konfuzan i komplikovan za birače, to ćemo znati tek nakon samog izbornog dana, kada vidimo koji je to procenat nevažećih listića. Međutim, prema ovome što je prezentovano, glasački listić će biti na formatu A4 koji će biti vrlo jednostavan. Ili će biti samo imena kandidata za inokosne funkcije ili će biti politički subjekti i brojevi. To ne bi trebalo da predstavlja neke veće smetnje, pogotovo što će na licu mjesta biti članovi biračkog odbora – kaže Ožegović.
On naglašava da će oni, koji imaju određene poteškoće s glasanjem, moći da dovedu jedno lice koje im može pomoći prilikom glasanja.
-Jedno lice će moći jednom da bude pomagač, a ne da bude pomagač za više birača, što je novina. U tom smislu, ne bi trebalo da bude većih poteškoća, mada postoji zamjerka na rad Centralne izborne komisije da su možda mogli ranije da počnu sa edukacijom birača. Vidjećemo jedino na koji način će taj proces teći – kaže Ožegović.
Na kraju, jedno ostaje sigurno: nova tehnologija može pomoći da izborni proces bude sigurniji, ali će birači morati da nauče nova pravila.
Jer ovog puta nije dovoljno samo znati koga želite da izaberete.
Treba znati i kako da vaš glas zaista bude važeći.