Foto: X
Grenlandske političke stranke ujedinile su se u petak, 9. januara, u odgovoru na izjave i pretenzije američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju kontrole nad Grenlandom, poručivši da o budućnosti tog arktičkog otoka može odlučivati isključivo njegov narod.
U zajedničkoj izjavi koju je potpisalo pet stranaka zastupljenih u grenlandskom parlamentu Inatsisartut navodi se jasno protivljenje bilo kakvim vanjskim pritiscima. „Ne želimo biti Amerikanci, ne želimo biti Danci, želimo biti Grenlanđani“, stoji u saopćenju. Stranke su istovremeno pozvale Sjedinjene Američke Države da prekinu, kako su navele, „prezir prema njihovoj zemlji“ te naglasile da „o budućnosti Grenlanda mora odlučiti grenlandski narod“.
Trump je istog dana ponovo iznio tvrdnje da Sjedinjene Američke Države moraju reagirati kako Kina ili Rusija ne bi preuzele kontrolu nad strateški važnim arktičkim područjem. Govoreći novinarima tokom događaja u Bijeloj kući, izjavio je da će Washington „nešto“ učiniti u vezi s Grenlandom, bez obzira na stavove drugih. „Jer ako to ne učinimo, Rusija ili Kina će preuzeti Grenland, a mi ne želimo imati Rusiju ili Kinu za susjede“, rekao je Trump.
Dodao je i da preferira diplomatsko rješenje, ali nije isključio druge opcije. „Želio bih postići dogovor, znate, na lakši način, ali ako to ne učinimo na lakši način, učinit ćemo to na teži način“, poručio je američki predsjednik.
Trump je i ranije isticao da želi staviti Grenland, koji je dio Kraljevine Danske i pripada NATO saveznici, pod kontrolu SAD-a, pozivajući se na njegovu stratešku važnost i, kako tvrdi, rastuće prisustvo ruskih i kineskih brodova u arktičkoj regiji. Njegove izjave izazvale su ozbiljnu zabrinutost jer nije isključio ni vojnu ni ekonomsku prisilu.
Grenland, koji je najvećim dijelom prekriven ledom i ima oko 57.000 stanovnika, nalazi se u fokusu geopolitičkih interesa velikih sila. Danska vlada odlučno je odbacila Trumpove tvrdnje, a premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi eventualni američki napad na Grenland značio kraj NATO-a i sigurnosnog poretka uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata.