Nakon što delegacije Hrvatske i Slovenije nisu postigle dogovor da se za radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško skladišti na lokaciji Vrbine, postalo je jasno da je Hrvatska ozbiljna u namjeri da odlagalište gradi na Trgovskoj gori, u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom.
Pitanje je, da li su institucije RS i BiH uradile dovoljno na zaustavljanju planova Hrvatske?
Zapuštena kasarna Čerkezovac na Trgovskoj gori, je za Hrvatsku mjesto broj 1 za skladištenje radioaktivnog otpada. To je potvrdio i hrvatski ministar zaštite okoline i energetike Tomislav Ćorić, koji je rekao da hrvatska nastavlja aktivnosti na izgradnji nuklearne deponije u opštini dvor u blizini Novog Grada.
“..dosta je izvjesno da idemo da odlagalište bude u Čerkezovcu, ali po najvišim ekološkim standardima. Ne postoji nikakav razlog za strah jer takva skladišta postoje širom Evrope”, rekao je Ćorić.
Domaći zvaničnici odgovaraju da osnova za zabrinutost ima. Republika Srpska je sliv rijeke Une nedavno proglasina parkom prirode, međutim Zagreb se na to ne obazire, zbog čega najavljuju i mogućnost tužbe.
Sa pripremnim aktivnostima za pokretanje tužbe davno je trebalo krenuti, odgovaraju iz opozicije. Bivši ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Slobodan Stanić kaže da je i ranije bilo jasno da su dosadašnje radnje nedovoljne da osujete namjere Republike Hrvatske.
Očigledno je da su pojedini zvaničnici pored interesa građana više vodili računa o ličnim i stranačkim interesima.
Umjesto djelovanja kroz institucije, domaći zvaničnici su se često ponašali kao aktivisti, kažu politikolozi. Na taj način je propuštena šansa da se Bosna i Hercegovina aktivnije bori protiv namjera Hrvatske.
Ukoliko bi radioaktivni otpad od 2023. godine, bio deponovan na Trgovsku goru, zbog konfiguracije terena, dvije trećine negativnog uticaja bilo bi usmjereno na Bosnu i Hercegovinu, a samo jedna trećina na Hrvatsku.
(BN TV)