Foto: NN
Zajednička komisija za koncesije, koja je formirana da bi riješila spor u vezi s izgradnjom hidroelektrane Buk Bijela na rijeci Drini, nije postigla saglasnost u vezi s ovim pitanjem, a šest od sedam članova Komisije obavijestilo je Ustavni sud BiH da nema prepreka da se taj projekat nastavi.
Zajednička komisija formirana je nakon odluke Ustavnog suda BiH, koji je odlučujući po zahtjevu 24 poslanika Predstavničkog doma BiH zaključio da spor treba da riješi Komisija za koncesije BiH.
S obzirom na to da Komisija za koncesije praktično ne funkcioniše jer su svima istekli mandati, formirana je Zajednička komisija za koncesije sa sedam članova, koja na kraju nije riješila spor jer je Mensur Šehagić, jedan od članova, u dva navrata obavijestio Komisiju da ne može učestvovati u radu. Nakon toga Komisija, odnosno šest od sedam članova, je obavijestila Ustavni sud BiH o svom radu i stavu.
“Dali smo naš stav i informaciju šta smo uradili. Nije bilo kvoruma za konačnu odluku i dali smo Ustavnom sudu sad neka on procijeni da li će uvažiti naš stav i mišljenje kao članova Komisije, to je na njima”, rekao je za “Nezavisne novine” Milomir Amović, predsjedavajući Komisije za koncesije BiH.
U suštini, stav šest od sedam članova Komisije je da je koncesija koju je dala Komisija za koncesije Republike Srpske u skladu sa zakonima, jer prostor na kojem se gradi hidroelektrana nije granični prostor Srbije i Bosne i Hercegovine niti Republike Srpske i Federacije BiH. Takođe, sporazum elektroprivreda Srbije i Republike Srpske ne spada u kategoriju međunarodnih i na kraju krajeva koncesija za izgradnju hidroelektrane Buk Bijela izdata je “Elektroprivredi Republike Srpske”.
“Ne razlikuje se od ostalih koncesija koje su izdavane u entitetima i ne radi se o koncesionom projektu Republike Srpske i Srbije, već o čitavom koncesionom projektu, gdje je koncesija dodijeljenja ‘Elektroprivredi Republike Srpske'”, naglasio je Amović.
Inače, kamen temeljac za Buk Bijelu na Drini položili su polovinom maja 2021. godine Radovan Višković i Ana Brnabić, premijeri Republike Srpske i Srbije, a odmah nakon toga uslijedila je apelacija. Već u julu Ustavni sud BiH utvrdio je da postoji spor između BiH i Republike Srpske u vezi s odlukama o datim koncesijama za izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Drini i naložio Komisiji za koncesije BiH da u roku od tri mjeseca riješi sporna pitanja između BiH i Republike Srpske. Kako taj rok nije ispoštovan, Ustavni sud BiH je u decembru prošle godine produžio rok za još šest mjeseci, koji je takođe istekao, međutim Komisija nije uspjela završiti posao već je sve ponovo prebacila Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
Podsjećanja radi, prema projektu sistem hidroelektrana “Gornja Drina” sastoji se od tri hidroelektrane koje će zajednički graditi Srbija i Republika Srpska. U tom preduzeću, koje je osnovano za taj posao, većinski vlasnik od 51 posto je država Srbija, a 49 posto je Republika Srpska. Vrijednost prve hidroelektrane je oko 220 miliona evra, a vrijednost ukupne investicije procijenjena je na oko 520 miliona evra.