EU
Uspjeh od marta do marta. Tako bi se mogao opisati evropski put Bosne i Hercegovine. U martu ove godine dobili smo status pregovarača, a čekamo mart 2025. da zvanično otpočnemo pregovore. Ako je suditi prema dosadašnjem tempu donošenja zakonskih reformi, uslovi 4 + 2 mogli bi dočekati i mart 2026. godine.
Teškom mukom Vijeće ministara BiH je tek nedavno usvojilo dva reformska zakona – o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka. No, sreće nije bilo s parlamentarnom procedurom. Zastupnici iz Republike Srpske zahtijevaju dodatna usaglašavanja.
Nema imena glavnog pregovarača sa EU
Još ni prvu stepenicu nisu prešli, a to su Zakon o sudovima i VSTV-u. Saglasnosti nema ni u Vijeću ministara dok ni sastanci vladajuće koalicije nisu izrodili imena glavnog pregovarača sa EU, ali i koordinatora za IPA fondove.
“To je za nas izuzetno važno imenovanje jer imate velike finansijske iznose pomoći koji se osiguravaju za BiH, a ta sredstva moraju se kanalisati kroz odgovarajuću strukturu, to je ovo drugo imenovanje koje očekujemo, sa četiri usvojena zakona, dva imenovanja koja nadam se da će se desiti prije marta, EK bi sa svoje strane bila spremna da predloži tzv. pregovarački okvir i onda zemlje članice odlučuju o održavanju te tzv. međuvladine konferencije”, rekao je Luigi Sorecca, ambasador EU u BiH.
Godina je izgubljena. Jedini stvarni pomak, procjenjuju mnogi, bio je u martu kada je donesena zvanična odluka Evropskog vijeća da s BiH uslovno otvori pregovore. No, uslovi za nastavak do danas nisu realizovani. Vlasti se nadaju riješiti otvorena pitanja do marta.
“Malo je reći da može bolje, može puno, puno bolje, to je dokazano na nekim jako kompleksnim zakonima koje smo uspjeli dogovoriti, Zakon o sukobu interesa je nešto što je izgledalo nemoguće pa smo ga dogovorili, jako je dobar zakon, isto tako Zakon o zaštiti ličnih podataka, može se puno više, očito je moguće, ali iz nekog razloga i zatečene navike, gdje se misli da su dva zakona neka velika stvar, mi bi trebali svaku sjednicu imati nekoliko zakona ako želimo iskorak raditi prema EU”, naveo je Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH.
Pregovori o Reformskoj agendi propali u više navrata
Nedavni Samit zemalja Zapadnog Balkana s novoimenovanim predstavnicima evropskih institucija pokazao je određeni napredak nekoliko regionalnih zemalja, no bh. vlasti se tokom ovih važnih susreta nisu imali čime pohvaliti, ali neki od njih ne gube optimizam.
“Deklaracija Evropskog vijeća koje je ekskluzivno nadležno za proces proširenje je jako pozitivan znak za sve zemlje jugoistoka Evrope uključujući i BiH. Ova godina jeste mogla biti bolja, ali ne zaboravimo da smo ove godine dobili u martu otvaranje pregovora, tako da je Evropsko vijeće poslalo vrlo jasnu poruku”, smatra Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH.
Pregovori o Reformskoj agendi, dokumentu koji je ključan za aktiviranje novca iz tzv. Plana rasta, propali su u više navrata. Riječ je o 114 različitih mjera iz različitih oblasti, koje bi bile usklađene s evropskim standardima, a značile bi otključavanje vrata iza kojih je prva tranša od 70 miliona eura.
“Mi možemo kasniti, ali ti novci koji su na dispoziciji BiH, ova prva tranša od 70 miliona bespovratnog novca eura, će biti onda kada se dostavi Reformska agenda u Brisel, međutim, potrebno je naravno da se definira samo pitanje Ustavnog suda koji je vrlo važan, a to naravno u ovoj revidiranoj mapi nije bilo prihvatljivo i odjednom se našao i zaključak vezan za rad visokog predstavnika na onom sastanku u Mostaru”, pojasnio je Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta.
Komentar iz SDA
Iz SDA predlažu da Brisel prihvati vlastiti prvobitni prijedlog, a to je 113 reformi, da odobre novčana sredstva, ali da ih ne puste dok se ne riješi pitanje popune Ustavnog suda i ukidanja etničkog veta u odlučivanju pojedinih institucija.
“Radi se o kapricu vlasti, režima iz RS koji zaustavlja cijelu BiH i mora biti izložen izvjesnim sankcijama, mislim da bi bio ovo put. Da se jedna jaka mrkva napravi za BIH koja je potrebnija vlastima u RS nego u Federaciji BiH”, naglasio je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.
Iz ove stranke dalje navode kako je razočaravajuće da vlast nije u stanju ispuniti ni najmanje uslove Evropske komisije. Pokazali su, kažu iz SDA, potpunu nefunkcionalnost, osim u slučajevima ispunjavanja kadrovskih zahtjeva.