Foto: Nezavisne
EU se nalazi na prekretnici kada je u pitanju proces proširenja, a BiH je, kao što smo nedavno pisali, u opasnosti da ostane izvan evropskih tokova.
Kako nam je nedavno rečeno u razgovoru sa zvaničnikom jedne zemlje članice EU, kako se bude približavao trenutak postizanja mirovnog sporazuma u ratu između Rusije i Ukrajine, među samim članicama doći će do velike napetosti kako nastaviti politiku proširenja, ako se vrijeme u međuvremenu ne iskoristi za definitivni dogovor o novoj metodologiji.
Razlog za to je činjenica da Ukrajina od Amerike traži bezbjednosne garancije, a od EU garancije da će do 2027. postati članica.
S obzirom na to da unutar EU ne postoji saglasnost kako odgovoriti na ovaj zahtjev, razmatraju se opcije kako se proces proširenja može prilagoditi novim geopolitičkim okolnostima.
Kako saznajemo, trenutno se razgovori vode o tome može li se proces pristupanja EU podijeliti na nekoliko stepenica, od kojih bi svaka pružila jedan dio evropskih benefita bez punopravnog članstva sve dok se ne pređe zadnja stepenica.
To se čini zato jer EU ne može postići saglasnost o brzom članstvu za bilo koju zemlju u procesu proširenja, a pogotovo ne za Ukrajinu.
Djelimično, o tome smo nedavno pisali, jer smo ukazali na govor Marte Kos, evropske komesarke za proširenje, o novoj metodologiji koja bi odražavala trenutne promjene u geopolitičkom kontekstu.
U proteklih nekoliko sedmica razgovarali smo s nekoliko diplomata iz zemalja članica EU i s visokim diplomatom EU, a poruke koje smo dobili poklapaju se kad je riječ o metodologiji EU i eventualnim promjenama, ali se donekle razlikuju kad je u pitanju evropski put BiH.
Naime, dio naših sagovornika smatra da BiH ni u kom slučaju neće moći ostati po strani, čak i ako ne bude bilo reformi, dok većina sagovornika smatra da bez reformi BiH jednostavno ne može napredovati ka EU.
Inače, ova vrsta dilema o stepenu reformi kao uslovu za članstvo vidljiva je i iz javnih izjava evropskih zvaničnika i zvaničnika zemalja članica. Dio njih smatra da bi Ukrajina trebalo da dobije ubrzani put ka EU, jer ukazuju da je pomoć toj zemlji pitanje nacionalne bezbjednosti Evrope. Drugi dio je oprezniji i smatra da bez sprovođenja reformi ne može biti prečice ka članstvu, dok je treći dio sklon primanju zemalja zapadnog Balkana, ali je skeptičniji prema Ukrajini.
Ono o čemu se trenutno mnogo govori je da zemlje u procesu proširenja ulaze u dijelove evropskih institucija u skladu sa sprovođenjem reformi. Rečeno nam je da bi izuzetak možda jedino važio za Crnu Goru, koja je gotovo završila sve pregovore po trenutno važećoj metodologiji i traži da uđe u punopravno članstvo. Ostale zemlje, s obzirom na to da još nisu završile pregovore, vjerovatno bi morale prihvatiti eventualnu novu metodologiju, koja bi podrazumijevala stepenice o kojima smo govorili. Jedina zemlja koja bi možda djelimično mogla biti izuzeta je Albanija, s obzirom na to da se i ta zemlja nalazi u samom finišu pregovaračkog procesa, ali jedan od naših sagovornika nam je ukazao na problem korupcije koji postoji, iako je, kako priznaje, napravljen veliki napredak.
Bilo kako bilo, Brisel je zabrinut da nedostatak reformi u BiH može dovesti do toga da u EU prevladaju glasovi koji ne žele popustiti nikome ko nije sproveo potrebne reforme.
Zbog toga evropski zvaničnici nezvanično ovih dana kontaktiraju s novinarima, političarima, privrednicima, akademicima i drugim slojevima društva kako bi ukazali na opasnost da bi se moglo desiti da se o BiH više u Briselu ne razgovara kao o zemlji koja se kreće ka članstvu.
Međutim, bh. političari za sada ne pokazuju zabrinutost, ali, prema riječima jednog evropskog zvaničnika, postoji sve veća zabrinutost privrednika, pa se možda iz tog dijela bh. društva pojave impulsi koji bi BiH mogli pokrenuti ka Evropi.