Multimilijarder Elon Musk je odobrio da njegova internetska mreža Starlink bude dostupna i Irancima, a kako bi im pomogao u protestima koji su uslijedili nakon smrti 22-godišnje Mahse Amini.
Odobrenje je dao nakon što su mu vlasti Sjedinjenih Američkih Država dale zeleno svjetlo da to uradi. Pristup internetu i društvenim mrežama u Iranu je znatno ograničen nakon što su protesti počeli širom zemlje. Jedan od najvećih mobilnih operatera u državi je milionima građana onemogućio pristup internetu.
Američko Ministarstvo finansija je dalo jasne upute pod kojima Musk, čelnik kompanija Tesla i SpaceX, može omogućiti pristup internetu. To je učinjeno uprkos tome što je Iran pod američkim sankcijama, prenosi Al Jazeera English. Najbogatiji čovjek na svijetu je pristup Starlinku omogućio i Ukrajincima nakon početka ruske agresije.
Protesti su počeli ranije ove sedmice. Policija za moral je 12. septembra u Teheranu uhapsila Amini zbog toga što je navodno prekršila pravilo da glava žene mora biti pokrivena maramom te da joj ruke i nogo nisu bile dovoljno prekrivene odjećom. Sumnja se da je nakon hapšenja fizički maltretirana te da je zbog toga i preminula.
Usljed vrlo nasilnih višednevnih protesta poginulo je 35 osoba, dok je veliki broj ljudi uhapšen. Žene su palile marame te time poručile da su im neprihvatljiva pravila za odijevanje. Kodeks oblačenja odnosi se na sve žene, pa i one iz inostranstva, bez obzira na nacionalnosti i vjeroispovijest. Podrazumijeva da glava i vrat moraju biti prekriveni maramom.
Svjetski poznata CNN-ova novinarka Christiane Amanpour, koja je s očeve strane iranskog porijekla, je otkazala intervju sa iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem u New Yorku, jer je tražio da Amanpour tokom intervjua nosi maramu.
Nadležni su obećali da će biti istraženo pod kojim okolnostima je Amini preminula. Ona je bila kurdskog porijekla iz grada Saqez koji se nalazi na zapadu države, a u kojem dominantno žive Kurdi. S porodicom je bila u posjeti glavnom iranskom gradu.
Ovaj smrtni slučaj se desio usljed sve učestalijih kontroverzi u djelovanju policije za moral koja se zvanično zove Gasht-e Ershad. U julu ove godine objavljen je videosnimak na kojem se vidi kako žena moli ovu policiju da joj oslobodi kćerku. Držala se za kombi u pokretu, dok su odvozili njenu kćerku.
Iranski vrhovni vođa Ayatollah Ali Khamenei je podržao stav da se bude tolerantniji po pitanju pravila za oblačenje. Međutim, vrlo konzervativni krugovi ne pristaju na to, odnosno traže pooštravanje sankcija. Mišljenja su da tolerantniji odnos dovodi do moralnog propadanja i raspada porodica, prenosi Al Jazeera English.