Cijena tone peleta u Bosni i Hercegovini je doživjela drastičan rast u odnosu na prethodne godine. Tako se prošle godine cijena kretala od 300 KM do 330 KM, dok ove godine cijena ide i do 560 KM.
Proizvođači i trgovci upozoravaju da je vrlo izgledna mogućnost da bude apsolutna nestašica na bosanskohercegovačkom tržištu.
Husein Bušatlić iz kompanije Rosewood koja je jedan od najvećih proizvođača peleta u Bosni i Hercegovini kaže da je prvi razlog za rast cijene peleta povećanje cijene električne energije.
Cijena električne energije je rasla 20 posto, ali je zbog prvobitnog rasta od 300 posto prije objave odluke o ograničenju cijene ova kompanija za šest dana platila 46.000 KM na računu za struju.
“Druga stavka koja je poskupjela je sirovina. Mi smo od prošle godine imali tri povećanja. Jednostavno ne pitaju, samo pošalju i kažu poskupjela je sirovina za 10, 20, 30 posto. Jednostavno ste primorani ili ugasiti proizvodnju ili podići krajnju cijenu,” pojasnio je Bušatlić.
Bitno je istaći da su proizvođači sirovina preduzeća u javnom vlasništvu tj. šumska privredna društva kojima upravljaju kantoni.
“Državne šume ne poštuju ugovore koji se potpisuju sa njima za isporuku sirovine. Vi nikad niste sigurni, potpišete ugovor oni vam na kraju godine ispoštuju 50 posto” pojašnjava Buštalić da je nemoguće se oslanjati se na firme u javnom vlasništvu.
Jedan od razloga je rast cijena nafte i plina jer je cijena plastika koje se koriste u proizvodnji peleta porasla za 300 posto. Na cijenu peleta u Bosni i Hercegovini direktnu posljedicu je ostavio i rat u Ukrajini.
“Ukrajina je bila veliki izvoznik repromaterijala, govorimo o legiranim čelicima. Ti legirani čelici se koriste za proizvodnju alata u proizvodnji peleta, matice, roleri, ležajevi. Jedna matrica kod nas u proizvodnji košta 6.100 eura. Jedna matrica koju možete koristiti otprilike mjesec dana,” kazao je Buštalić.
Pandemija Covid-19 je uništila male peletare koje nisu imale svoju sirovinu nego je kupovale sa strane. Buštalić kaže kako je par peletara zaustavilo svoj rad. Izostala je podrška vlasti za ove male peletare.
“Stao je izvoz, oni nisu mogli plasirati na tržište Bosne i Hercegovine te određene proizvode i nisu mogli trpiti” ukazao je Buštalić na dugoročne posljedice neodgovarajuće podrške vlasti u vrijeme pandemije.
On upozorava da je već sad opšti haos na tržištu i da postoji opasnost od nestašice peleta. Kaže kako kupci iz Velike Britanije i Evropske unije ne pitaju za cijenu kada traže da kupe pelet i brikete.
Kaže kako je konstantan problem nekontrolisan izvoz trupaca iz Bosne i Hercegovine. Podsjećamo da je Savjet ministara Bosne i Hercegovine u martu odbilo usvojiti odluku o privremenoj zabrani izvoza trupaca
“Mi muku mučimo s tim i znate, osnuje se firma sa dva zaposlena, direktor i sekretarica. Mi trenutno imamo 155 zaposlenih i nemamo dovoljnu količinu trupaca. To je problem koji traje 20 i više godina, od poslije rata. Mi izvozimo sirovinu, a uvozimo gotov materijal,” izrazio je žaljenje Buštalić.
Muhamed Helać, menadžer kompanije Drvosječa koja se bavi prodajom peleta, kaže da je od prošle godine evidentiran veliki porast cijene i da je realna cijena dostigla 560 KM po toni, ali da se trenutno prodaje po 480 KM po toni.
Kao razloge navodi nedostatak sirovine i porast cijene goriva. Probleme je izazvao i rat u Ukrajini. U Hrvatsku i Srbiju se izvoze gotovo neograničene količine peleta.
“U Hrvatskoj i Srbiji je cijena u proteklih pet šest godina bila 300 eura za tonu peleta, a kod nas je bila dosta niža. Srbija i Hrvatska su se dosta oslanjale na uvoz iz Ukrajine. Sada kada izvoza iz Ukrajine nema oni su se orijentisali prema nama. To se već osjetilo krajem prošle godine. Uzimaju ogromne količine, peletare izvoze u Hrvatsku i u Srbiju. Došlo je do izjednačavanja cijene” pojasnio je Helać.
Potražnja na svjetskom tržištu i nedostatak sluha vlasti da zaustavi izvoz trupaca uz ostale ekonomske probleme dovela je do toga da građani za tonu peleta plaćaju cijenu veću za 50 posto u odnosu na prošlu godinu.
Cijena tone peleta u poređenju s cijenom iz 2020. godine je skuplja za više od 200 KM. A ako se zna da je za potrebe jednog domaćinstva za jednu grijnu sezonu potrebno između tri ili četiri tone, onda će domaćinstvo morati izdvojiti između 600 i 800 KM više nego prije dvije godine.
Izvor: Klix