“Shortage economy” je nova prijetnja: Kako će utjecati na našu privredu i građane?

Pojam “shortage economy” ili u slobodnom prijevodu “ekonomija nestašice” skovao je 1980. godine mađarski ekonomista Janos Kornai, a u ovo postpandemijsko vrijeme ponovo postaje veoma aktuelan. 

U svom tekstu “Economics of Shortage” Kornai je tvrdio da kontinuirane nestašice koje su viđene u cijeloj srednjoj i istočnoj Evropi kasnih 1970-ih (i koje su se nastavile tokom 1980-ih) nisu bile posljedice grešaka planera, već prije sistemske greške. Nedostatak određene robe ne znači nužno da se predmet ne proizvodi, nego vjerovatnije znači da količina traženog dobra premašuje iznos koji se nudi po datoj cijeni.

Ugledni The Economist u jednom od svojih tekstova u kojima akteulizira ovaj pojam kaže kako je danas nestašica zamijenila prezasićenost kao najveću prepreku globalnom rastu.

Missing lorry drivers, backed-up ports and soaring energy prices: welcome to the shortage economy. This new era of scarcity threatens global prosperity https://t.co/xq1QD5iQuA

— The Economist (@TheEconomist) October 10, 2021

Kako rastuća inflacija plaši ulagače, tako je prezasićenost iz 2010-ih ustupila mjesto ekonomiji nestašice. Neposredni uzrok je pandemija koronavirusa. Oko 10,4 biliona dolara globalnih poticaja pokrenulo je bijesan, ali jednostrani skok u kojem potrošači na robu troše više nego inače, rastežući globalne opskrbne lance kojima nedostaje ulaganja. Kao dodatna dva uzročnika navode se dekarbonizacija i ekonomski protekcionizam

U kontekstu ovog problema ekonomista i analitičar s Visoke škole “Internacionalna poslovno-informaciona akademija” Tuzla Damir Bećirović za portal Klix.ba kaže kako je trenutno najviše ponavljana riječ među ekonomistima inflacija, a većina tekstova kod nas na ovu temu svodi se na to koliko će građani osjetiti inflaciju na svom novčaniku.

“Treba znati da se i privredni sektor suočava s istim problemom, naročito one kompanije koje su izvozno orijentisane. Inflacija se javila još u proljeće ove godine kao posljedica oporavka potražnje koju nije pratila odgovarajuća ponuda. Dosta je ugovora bilo ‘na čekanju’ zbog pandemije, koji su se aktivirali u proljeće i tu su se pojavile dvije vrste problema. Prvo su cijene repromaterijala iz uvoza postale više u odnosu na kalkulaciju cijena proizvoda prije pandemije, a drugo njihova isporuka je kasnila, što je rezultiralo velikim problemima u realizaciji obaveza iz ugovora”, izjavio je.

Dodaje kako je u jednom “našem” istraživanju iz maja ove godine, kada su saopćeni podaci o rekordnom izvozu, većina anketiranih izvoznika bila zabrinuta zbog mogućnosti da će na izvoznim poslovima moguće ostvariti čak gubitak.

“Treba znati da njihove pregovaračke pozicije na izvoznim tržištima obično nisu takve da mogu diktirati uslove, a nedostatno domicilno tržište ih tjera da i po cijenu gubitaka sačuvaju mjesto na većim tržištima, pogotovo tržištu EU. Naravno, dio kompanija će uspjeti više cijene inputa u proizvodnji prevaliti na kupce, ali dio to vjerovatno neće moći”, navodi on.

S druge strane, pritisak inflacije će uvjetovati sigurno i povećanje plata zaposlenika, što u situaciji ugovorenih fiksnih cijena ne predstavlja sretnu okolnost.

“Naravno za nadati se da rast cijena neće trajati unedogled, istina, zbog rasta cijena energenata i ulaska u zimu većeg razvijenog dijela svijeta još neko vrijeme možemo očekivati rast cijena, ali neki analitičari već u prvom kvartalu naredne godine očekuju da će se mnogim tržištima uspostaviti ekvilibrij”, zaključio je Bećirović.

Klix