Foto: Impuls
Šokovi u cijenama hrane uzrokovani klimatskim promjenama sve su učestaliji i mogli bi dovesti do porasta pothranjenosti, političke nestabilnosti i društvenih nemira jer će najsiromašniji slojevi stanovništva biti pogođeni nestašicama osnovnih prehrambenih namirnica.
Novo istraživanje povezuje prošlogodišnje skokove cijena krompira u Ujedinjenom Kraljevstvu, kupusa u Južnoj Koreji, luka u Indiji i kakaa u Gani s vremenskim ekstremima koji su “nadmašili sve istorijske presedane prije 2020.”
Takvi skokovi cijena ne utiču samo na lokalnu sigurnost opskrbe hranom i zdravlje – osobito kod najsiromašnijih – nego imaju i šire posljedice na globalnoj razini, piše Guardian.
Visoke temperature u februaru 2024., nakon suše krajem 2023. i početkom 2024. u Gani i Obali Bjelokosti – gdje se uzgaja 60 % svjetskog kakaa – dovele su do globalnog rasta cijene ove sirovine od čak 300 %, prenosi N1.
Visoke cijene ugrožavaju i zdravlje
Prema izvještaju koje su zajednički izradili Odjel za energetsku i klimatsku inteligenciju Velike Britanije (ECIU), Evropska središnja banka (ECB), zaklada Food Foundation, Barcelona Supercomputing Center i potsdamski Institut za istraživanje uticaja klime, visoke cijene osnovnih prehrambenih namirnica mogu uticati i na zdravlje stanovništva jer domaćinstva s niskim prihodima odustaju od skupog voća i povrća.
Studija je obuhvatila primjere iz 18 zemalja u razdoblju od 2022. do 2024. u kojima su skokovi cijena povezani s vrućinom, sušom i obilnim oborinama.
Otkriveno je i da skokovi cijena hrane mogu imati širi efekt na gospodarstvo, otežavajući državama obuzdavanje ukupne inflacije i, primjerice, spuštanje kamatnih stopa.