Četvrtak, 12 Marta, 2026

Proizvodnja šećera i kafe mogla bi dugoročno opasti za čak 59 posto

Proizvodnja šećera i kafe zbog klimatskih promjena mogla bi dugoročno da opadne čak 59 posto, prema izvještaju Stokholmskog instituta, prenosi Jutarnji List. 

Istovremeno bi se proizvodnja pšenice mogla povećati, kaže se u izvještaju.

SAD, Kina i Brazil su “zbog rasta temperatura koje će ih zahvatiti glavni uzročnik nadolazećih nevolja na globalnim robnim tržištima”, stoji u izvještaju, gdje se dodaje kako će promjene poremetiti dugogodišnje trgovinske tokove u cijelom svijetu i uzrokovati društvene preokrete i nemire.

Proizvodnja kukuruza u SAD mogla bi se dugoročno (2070-2099) sniziti upola zbog viših temperatura, čime će zemlje koje kupuju te usjeve biti dovedene u nezgodan položaj. Proizvodnja kukuruza u Rusiji i Kanadi mogla bi porasti za 13, odnosno 17 posto, ali nedovoljno da se nadoknade globalni nedostaci.

Izvještaj je objavljen uoči ključnog samita o klimi Ujedinjenih nacija COP26 u Glazgovu sljedećeg mjeseca i njime se pozivaju kreatori politike da ne gledaju isključivo vlastite nacionalne interese.

U obzir se uzima samo rast temperatura, što znači da u izvještaju nisu uključene potencijalne posljedice ekstremnih vremenskih događaja.

Zajednička poljoprivredna politika Evropske unije u procesu je reforme kojom se nastoji podstaći održiva proizvodnja i stvoriti preduslovi za bolju reakciju sektora na sadašnje i buduće izazove.

Evropski parlament, između ostalog, smatra kako bi najmanje 30 posto sredstava za direktna plaćanja trebalo da bude namenjeno ekološkim programima, prenosi Jutarnji List.

Evroposlanici se zalažu i za postepeno smanjenje isplata velikim gazdinstvima, za podršku malim proizvođačima i mladim poljoprivrednicima, a predlažu i osnivanje savjetodavnih službi za poljoprivredna gazdinstva u svim državama članicama.

Izvor: Biznis Info

Povezane vijesti

„Pregrijani i nespremni”: Šta kaže novi izveštaj EU o životu u doba klimatskih promjena?

Foto: Pixabay Novo istraživanje pokazuje kako klimatske promjene mijenjaju našu svakodnevicu – i kako se njihovi efekti geografski, ali i ekonomski razlikuju. Možda je teško reći...

Januar je bio peti najtopliji mjesec u istoriji globalno, ali ne i u Evropi

Foto: Impuls Uprkos nedavnom hladnom vremenu širom većeg dijela sjeverne hemisfere, prošli mjesec je bio peti najtopliji januar u istoriji globalno, prema podacima Kopernikus službe...

Popular Articles