Tuesday, November 26, 2024

Pčelari se bore za svaki gram meda

Dodjelom priznanja najboljim proizvođačima meda u subotu je u Tešnju zatvoren 11. Sajam pčelarstva, proizvoda od voća i ljekovitog bilja Tešanj 2017. Ovogodišnji organizator Sajma je Udruženje građana pčelara ”Pčela” Tešanj u saradnji sa Udruženjem žena ”Ruka” Kalošević.

Kako nam je rekao Mahmo Husibegović, predsjednik Udruženja pčelara ”Pčela” Tešanj na ovogodišnjem sajmu učestvuju osim pčelara  i travari,kako sa područja općine tako i iz drugih sredina  iz okruženja.“Mi smo otprilike pokrili čitav ovaj region, dio izlagača je iz TK a dio iz ZDK. Ovaj sajam je i takmičarski kako u kvaliteti meda tako i voćarskih delicija, što je novina na našem Sajmu,’kazao je Husibegović i dodao da je za pčelare ova godina bila vrlo teška,što se u konačnici pokazalo po slabijem prinosu.

Kako smo saznali od predsjednika Udruženja pčelara, za proizvođače voćnih delicija su osim medalje predviđene i skromne novčane nagrade, a koje je obezbjedila kompanija Hifa.

7med sajam 1

”Ove godine po prvi puta je sajam proširen na voćne delicije, proizvode od voća i ljekovitog bilja. Drago mi je da je to tako jer mi smo željeli da se vidi na jednom mjestu šta mi u stvari sve proizvodimo u Tešnju,pa naši građani mogu kupiti ovdje ove proizvode i ne moraju otići mimo naše općine.Mi i na ovaj način potenciramo naše domaće proizvođače iz Tešnja. Na sajmu ovdje imamo proizvođača i iz Bijeljine, iz Doboja, Teslića, Žepča, ali uglavnom smo gledali da to budu naši Tešnjaci, da izlože svoje proizvode, da naši građani mogu vidjeti šta sve proizvodimo, šta mogu kupiti na jednom mjestu, da ne lutaju” – kaže Suada Mujkić predsjednica Udruženja žena Ruka Kalošević.

Proizvođači koji su okupljeni na današnjem Sajamu su jednoglasni po pitanju zaštite autohtonih bosanskih proizvoda. Predstavnike lokalne ali i kantonalne vlasti smo pitali koliko i šta se čini po tom pitanju.

”U izgradnji sistema,te  u našem pristupu EU, sve više  činimo da  naše tradicionalne vrijednosti moramo na adekvatan način zaštiti, pogotovo u vremenu globalizacije. Mi smo imali određene projekte i aktivnosti, kojima smo učili o putevima zaštite, kulturne i nematerijalne baštine, i putem Muzeja smo sarađivali u takvim projektima i identifikovali smo neke od stvari koje bismo željeli zaštiti. Razmjenjivali smo iskustva sa nekim drugim sredinama u BIH, koje su također ponosne na svoj identitet, ili na svoja iskustva u pripremi pekmeza, ili nekih drugih proizvoda. Zainteresovani smo i dati ćemo svu podršku da se tešanjski pekmez i neke druge vrijednosti iz nematerijalne baštine zaštite.” – naglasio je  Suad Huskić, načelnik općine Tešanj.

Ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK Himzo Smajić čestitao je organizatoru  na organizaciji sajma.“ Mi u programu rada Ministarstva imamo određena sredstva  planirana za projekte. Znači moguće je od strane Udruženja ili od strane proizvođača, aplicirati na ta sredstva i smatram da je to dobar put da se zaštite ovi proizvodi.”

Drugog dana sajma svoj doprinos ovoj autohtonoj privrednoj smotri dala je i Vispakova „Zlatna đezva“,te organizacija  druge  „pekmezijade“ uz degustaciju ovih proizvoda.

Najbolji pčelari su bili iz Kotorskog koji su odnijeli četiri medalje,te Raduše i Jelaha kod Tešnja,Zenice i Usore,dok su u konurenciji domaćih delicima prve nagrade osvojile za sokove Violeta Turalić iz Tešnja,u kategoriji đemova dodjeljene su dvije nagrade,a u kategoriji suhog voća prva je Bila Suada Mijkić iz Kaloševića.

Pčelari su po tradicionalnom običaju donirali određenu količinu meda Općoj bolnici u Tešnju.

Ovogodišnji urod meda je ispod svih očekivanja,pa pčelarima predstoji mukotrpna borba za očuvanje  postojećih resursa u koja se mora puno ulagati da bi se spasile pčele.Ionako je podsticaj države u ovu granu vrlo skroman,pa se pčelari bore za svaki gram meda kako bi  se održali u ovoj jako zahtjevnoj proizvodnji.

MIRALEM BEGIĆ

Oslobodjenje

Povezane vijesti

Ekstremno vrijeme za posljednjih 10 godina svijetu nanijelo štetu od dva biliona dolara

Foto: Md. Hasanuzzaman Himel/Unsplash

Ekstremni vremenski uslovi su za posljednjih 10 godina cijelom svijetu nanijeli gubitke u iznosu od dva biliona dolara, navodi se u izvještaju koji je naručila Međunarodna privredna komora (ICC) sa sjedištem u Parizu.

Njemačka je opet ‘evropski bolesnik’?

Foto: AP

Nemačka ekonomija je u opadanju, a vladajuća koalicija se raspala upravo na pitanju ekonomije i ulaganja iz budžeta. Većina prognoza je crna.

Popular Articles