Foto: Agencije
BiH ponovo je na udaru inflacije. Ovoga puta uzrok nije spoljni faktor nego neodgovornost domaće politike. Prognoze su nepovoljne s obzirom na najavljeno poskupljenje struje.
Inflacija u BiH razara kućne budžete. Plate su skočile, ali i cijene – učinak nikakav.
Od maja 2024. godine, inflacija u BiH skočila je sa 2.0 odsto do 3.3 odsto početkom 2025. Krajem juna tekuće godine inflatorna kriva popela se na 4.6 odsto, piše BN.
“Podrazumjeva se da teret erozije novca najviše pada na teret građana jednog društva, jedne države”, kaže ekonomista Đorđe Lazić.
Ekonomista Admir Čavalić dodaje da dok u nekim zemljama Evrope dolazi do pada...
Ilustracija
Majkrosoft je ove godine otpustio više od 15.000 ljudi, uključujući 9.000 samo u julu – ukupno oko sedam odsto svoje globalne radne snage – i to uprkos kvartalnoj dobiti većoj za gotovo 25 odsto i tržišnoj vrijednosti koja je premašila četiri biliona dolara.
Generalni direktor Satja Nadela kaže da Majkrosoft „sjajno napreduje“, ali istovremeni talas otkaza otvara pitanje budućnosti rada u eri vještačke inteligencije, piše Fajnenšel Tajms.
Prema analizi urednice Fajnenšel Tajmsa Anjli Raval, uloga vještačke inteligencije u korporativnom restrukturisanju postaje sve neposrednija. Kompanije se više ne zadovoljavaju time da rade više s manje ljudi – sada se pripremaju za doba...
Foto: Dawn Mcdonald/Unsplash
Nakon dvije sedmice pada, na svjetskim su tržištima cijene nafte protekle sedmice snažno porasle, za više od šest posto, poduprte postizanjem trgovinskih sporazuma SAD-a s dijelom najvažnijih trgovinskih partnera, a porasle bi još i više da OPEC+ nije povećao svoje proizvodne kvote.
Cijena barela na londonskom tržištu skočila je prošle sedmice 6 posto, na 69,67 dolara, a na američkom tržištu za 6,3 posto, na 67,33 dolara.
Trgovci naftom veći dio sedmice bili su fokusirani na potencijalni utjecaj američkih carina, pri čemu više carinske stope za američke trgovinske partnere uglavnom trebaju stupiti na snagu od sljedećeg petka, prenosi Biznis.ba.
Trump je,...
Ilustracija
Na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini krajem juna ove godine bilo je 316.927 osoba.
U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je veći za 1.433 osobe ili 0,45 posto.
Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 188.457 ili 59,46 posto su žene. U odnosu na isti period prošle godine nezaposlenost u BiH je manja za 8.641 osobu ili 2,65 posto.
Nezaposlenost se smanjila u Republici Srpskoj za 170 osoba (0,23 posto) i u Brčko distriktu BiH za 67 osoba (0,38 posto), a povećala se u Federaciji BiH za 1.670 osoba (0,66 posto).
Među osobama koja traže zaposlenje krajem...
Foto: transmodal.co.uk
Od 1. avgusta svi proizvodi iz BiH koji ulaze na američko tržište, biće opterećeni carinom od 30 posto. Potvrdio je to Donald Trump, navodeći da je ovo veliki dan za Ameriku.
S druge strane, domaći stručnjaci upozoravaju da bi ova odluka mogla biti veliki korak unazad za BiH. Najteže će biti pogođena namjenska industrija, ali i ukupni trgovinski bilans zemlje.
Iako su najavljivane mjesecima, odluka je sada zvanična, kao i obrazloženje za nepostojanje uzajamnosti. Nezvanično, politička poruka onima koji su, kako kaže Trump, godinama koristili američko tržište, a nisu ništa vratili.
Namjenska industrija je decenijama bila adut bh. izvoza, tehnološki razvijena,...
Foto: Unsplash
Sve više ugostiteljskih objekata, pekara, frizerskih i kozmetičkih salona odlučilo je ovog ljeta da na desetak dana zaključa lokal i pošalje zaposlene na kolektivni godišnji odmor, jer je zbog nedostatka radnika nemoguće organizovati proces rada.
Na veliko iznenađenje građana neki od najprometnijih banjalučkih ugostiteljskih lokala ovih dana zjape prazni, jer su zatvoreni zbog kolektivnog godišnjeg odmora što je i vidno istaknuto na ulazu.
Zamjenik predsjednika i član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “Horeka” Goran Kurtinović za “Glas Srpske” pojašnjava da je sve više vlasnika lokala primorano na takav potez.
“Radnici koje smo uspjeli zadržati da ostanu, da...
Foto: Impuls
Među zemljama bivše Jugoslavije, Slovenija i dalje ima najvišu minimalnu platu, dok Crna Gora prednjači po najnižim ukupnim doprinosima.
Od oktobra ove godine, minimalna plata u Srbiji trebala bi iznositi 500 eura, odlučeno je na nedavnoj sjednici Socijalno-ekonomskog vijeća. Plan Vlade Srbije je da uz buduća povećanja, minimalac početkom 2028. godine dogura i do 650 eura. Međutim, čak i ako tako bude, Srbija će te 2028. i dalje imati znatno manji minimalac nego što neke zemlje bivše SFRJ imaju danas, piše Nova Ekonomija.
Od početka 2025. bruto minimalac u Hrvatskoj iznosi 970 eura, što je otprilike nešto više od 750...
Foto: Impuls
Šokovi u cijenama hrane uzrokovani klimatskim promjenama sve su učestaliji i mogli bi dovesti do porasta pothranjenosti, političke nestabilnosti i društvenih nemira jer će najsiromašniji slojevi stanovništva biti pogođeni nestašicama osnovnih prehrambenih namirnica.
Novo istraživanje povezuje prošlogodišnje skokove cijena krompira u Ujedinjenom Kraljevstvu, kupusa u Južnoj Koreji, luka u Indiji i kakaa u Gani s vremenskim ekstremima koji su "nadmašili sve istorijske presedane prije 2020."
Takvi skokovi cijena ne utiču samo na lokalnu sigurnost opskrbe hranom i zdravlje – osobito kod najsiromašnijih – nego imaju i šire posljedice na globalnoj razini, piše Guardian.
Visoke temperature u februaru 2024., nakon suše krajem...
Foto: Impuls
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine planira novo zaduženje na međunarodnom tržištu, emisijom obveznica na Londonskoj berzi želi prikupiti između 300 i 350 miliona eura.
Na sličan način se prije nekoliko godina zadužila i Vlada Republike Srpske, koja je tada emitovala obveznice u vrijednosti od 300 miliona eura. Iako ovakve najave uvijek izazovu burne reakcije, one otvaraju i širu temu – koliko je zapravo Bosna i Hercegovina zadužena i kako stoji u poređenju sa zemljama regiona, piše BHRT.
Ukupan javni dug BiH na kraju 2024. godine iznosio je 13,74 milijarde konvertibilnih maraka, što je rast od šest posto u odnosu na...
Foto: Impuls
Jedna od najopasnijih iluzija o klimatskim promjenama jeste da je to nečiji problem i da će se to desiti u nekom trenutku u budućnosti. Ta iluzija je sada razbijena.
“Kao komesarka u Panevropskoj komisiji za zdravlje i održivi razvoj SZO, vidjela sam kako klimatske promjene nisu samo zdravstvena kriza već i dubok poremećaj tržišta rada”, piše u autorskom tekstu za Svjetski ekonomski forum albanska političarka Majlinda Bregu.
Kako navodi, širom Evrope – a posebno na Zapadnom Balkanu – zelena tranzicija se sudara sa krhkim sistemima zapošljavanja, dovodeći u opasnost sredstva za život, a nudeći premalo alternativa.
Utjecaj klimatskih promjena na ljude
Na...
